Ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, Dražen Jakšić izjavio je u srijedu da je plan izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava.
‘Plan će definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle. Kod nas dugi niz godina nije bilo redukcija električne energije i nadamo se da nećemo doći u takvu situaciju. Za vrijeme rata je Dalmacija bila odsječena pa su postojale redukcije u određeno doba dana, ali plan redukcije je pripremljen i bit će objavljen kad ga objavi Europska komisija’, rekao je Jakšić.
Bruxelles je pozvao na smanjenje potrošnje plina od 15 posto u zimskom razdoblju te je dao odriješene ruke zemljama članicama da same odrede mjere s kojim će doći do tog cilja.
Nisu sve zemlje u istoj poziciji. Njemačku i Italiju bi obustava isporuke ruskog plina teško pogodila, dok bi, primjerice Švedska i Finska, gdje plin čini manji udio u ukupnoj energetskoj mješavini, bile znatno manje pogođene.
Nabrojat ćemo dosadašnje mjere i planove s kojima su izašle pojedine članice EU-a, a analizirao ih je Politico.
Francuska
Francuska je sredinom srpnja objavila plan ‘energetskog otrežnjenja’. Većina mjera je još uvijek u fazi nacrta i predviđeno je da budu predstavljene krajem rujna. Ministrica energetske tranzicije Agnès Pannier-Runacher već je upozorila da vlasti namjeravaju zabraniti trgovinama da ostavljaju otvorena vrata dok rade klima uređaji i grijanje. Također, planira se zabrana rada svjetlećih reklama u svim gradovima između jedan i šest sati ujutro — sada se ta mjera provodi u gradovima s manje od 800.000 stanovnika.
Pariz se nada kako će novi plan smanjiti potrošnju energije za 10 posto u usporedbi s 2019. do 2024. godine. Francuska oko petine prirodnog plina uvozi iz Rusije.
Španjolska
Španjolska je zauzela radikalniji pristup od ostalih zemalja EU-a. Već je izdala dekret kojim se nalaže tvrtkama da postave klimatizaciju na 27 stupnjeva Celzija ljeti, a grijanje na 19 stupnjeva ove zime. Vlada je također naredila trgovinama da ugrade automatske brave kako bi se spriječilo da vrata ostanu otvorena dok sustavi grijanja rade, te da izlozi budu u mraku od 22 sata. Mjere su za sada neobavezne za kućanstva.
Španjolska dobiva samo oko 10 posto plina iz Rusije. Unatoč tome, Madrid smatra kako mjerama može kratkoročno smanjiti potražnju za plinom i naftom za pet posto, što bi ih približilo cilju o smanjenu potrošnje energije za sedam posto do ožujka iduće godine.
Njemačka
Unatoč tome što je jedan od najglasnijih zagovornika ušteda, Njemačka još nema obvezujući plan za smanjenje potrošnje energije. Krajem srpnja izdan je niz preporuka, od kojih će neke postati pravno obvezujuće. Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu grijati ‘prostorije u kojima ljudi ne provode redovito vrijeme’, poput hodnika i velikih dvorana. Na štednju su pozvane velike industrije, ali i kućanstva i to tako da održavaju minimalnu temperaturu u stanovima.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck najavio je prošli tjedan nove propise koji će se odnositi na uštedu energije. Grijanje će u javnim zgradama biti dopušteno na maksimalno 19 stupnjeva Celzija, zgrade i spomenici više neće biti osvijetljeni noću, a ni reklamni panoi neće biti osvijetljeni.
U nedostatku obvezujućih pravila, brojni njemački gradovi i pokrajine donijeli su vlastite mjere, poput reduciranja ulične rasvjete i postavljanja ograničenja temperature u javnim zgradama. Grad Berlin gasi reflektore koji osvjetljavaju 200 povijesnih zgrada i spomenika, dok je Bavarska objavila vlastiti plan za uštedu energije u zgradama javne uprave.
Italija
Unatoč tome što je Italija jedna od zemalja EU-a koja najviše ovisi o ruskom plinu – s oko 40 posto uvezenog iz Moskve prošle godine – ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani prvotno je izjavio da neće biti ‘drakonskih’ mjera smanjenja potrošnje. No u srpnju je vlada objavila da izrađuje hitni plan štednje koji bi mogao uključivati ograničavanje grijanja na 19 stupnjeva Celzija zimi i hlađenja na 27 stupnjeva ljeti, smanjenje ulične rasvjete noću i rano zatvaranje trgovina.
Italija želi smanjiti potražnju za plinom za sedam posto do ožujka iduće godine, djelomično povećanjem proizvodnje energije na ugljen. Ministar Cingolani je uvjeren kako Italija neće imati problema do veljače, čak i ako Rusija u potpunosti zatvori plinski slavinu, jer je Rim osigurao niz novih plinskih ugovora.
Poljska
Varšava nije iznijela nacionalni plan za uštedu energije. Kako su Poljaci već ostali bez ruskog plina, njih više muči nestašica ugljena. Premijer Mateusz Morawiecki u srpnju je apelirao na građane da što bolje izoliraju svoje domove prije sezone grijanja. Također je najavio da će država izdvojiti milijarde za subvencije kućanstvima za bolju izolaciju i kupnju čišćih sustava grijanja. Energetski stručnjaci se boje da će zemlji ove zime nedostajati između jeda do dva milijuna tona ugljena.
Poljska je do sad oko 40 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije, ali plin sudjeluje samo s devet posto u ukupnoj energetskoj košarici.
Češka
Prag se za sad zadovoljio samo izdavanjem ‘priručnika’ za uštedu energije za građane. Navodno su u pripremi izmjene propisa, uključujući skraćenje službene sezone grijanja s kojom se regulira vremensko razdoblje u kojem se toplinska energija mora isporučiti zgradama.
Češka je gotovo u potpunosti ovisna o plinu iz Rusije, pri čemu većina odlazi u industriju, a otprilike jedna četvrtina koristi se za grijanje kućanstava. Prosječna potrošnja plina po stanovniku također je 20 posto viša od prosjeka EU, što znači da bi smanjenje potražnje moglo imati veliki utjecaj.
Prag je najavio da će povećati proizvodnju ugljena u slučaju nužde, očekuju se veće isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Nizozemske i potiče se građane na prelazak na dizalice topline.
