“Bilo nas je nekoliko, nas muškaraca. Ali izdali su nas domaći ljudi i uhvaćeni smo. Nismo ni stigli do rijeke”, ipričao je Ukrajinac Anton, poslovni čovjek koji je s obitelji i dvoje djece pokušao napustiti zaraćenu zemlju. No, u tome nisu zajedno uspjeli, piše Deutsche Welle. Od početka agresije ukrajinskim muškarcima starima između 18 i 60 godina zabranjeno je napuštanje zemlje, uz iznimke za samohrane očeve, očeve troje djece i invalide, kao i studente inozemnih visokih škola, vozače humanitarnih transporta, odnosno osobe sa stalnim prebivalištem u inozemstvu.
No, unatoč odluci predsjednika Volodimira Zelenskog, neki su muškarci odlučni u naumu da pobjegnu iz Ukrajine, iz njima poznatih razloga. Anton, piše Deutsche Welle, smatra da mu je “obaveza prema obitelji prioritet”, pa je otišao do sela na granici s Rumunjskom, kako bi prešao rijeku Tisu. Tamo su ga “ulovili” u bijegu i na licu mjesta regrutirali, ali kako za njega nisu imali prikladnu zadaću, poslali su ga kući gdje je ovaj otac nastavio razmišljati kako da se ponovno sastane s ostatkom obitelji, u nekoj mirnijom zemlji.
‘Nazivaju nas izdajnicima’
Anton se informairao na sve strane.
Uporni Anton na koncu je prešao preko granice uz pomoć prijatelja iz humanitarne organizacije.
“Mi smo se svi odvezli, a auto s humanitarnom pomoći se vratio u Ukrajinu. Muškarce poput mene se naziva izdajnicima”, ispričao je i dodao da se “ne boji fronte”.
Ne boji se fronte
“Da nemam djece, već bih odavno bio tamo. Ali mi nismo dobili djecu da moja žena s njima sama mora nekako preživjeti”, poručio je.
Deutsche Welle je pokušao doći do informacije koliko je muškaraca od 24. veljače napustilo Ukrajinu, no nije dobilo odgovor. Ministarstvo unutarnjih poslova je 1. ožujka objavilo da se u Ukrajinu vratilo oko 80.000 vojno sposobnih muškaraca, većina njih na to se odlučila nakon 24.2. “kako bi branili suverenitet i teritorijalni integritet”.
Poljska i Njemačka su prihvatile većinu izbjeglica. Po navodima poljskih vlasti, do 7. lipnja u toj zemlji je utočište pronašlo 3,6 milijuna osoba, od toga 432.000 muškaraca starih između 18 i 60 godina. U Njemačkoj je od konca veljače do 19. lipnja registrirano 867.214 izbjeglica. Njemački MUP je u ožujku proveo anketu na temelju koje je utvrđeno da se kod 48% pridošlica radi o ženama s djecom, 14 posto su bile žene bez djece, sedam posto muškarci s djecom i tri posto muškarci koji su stigli sami.
Peticiju potpisalo 25.000 ljudi
A dok se sukobu ne nazire kraj, u zaraćenoj zemlji javlja se svojevrsni “pokret otpora”.
Odvjetnik iz Odesse Alexander Gumirow u svibnju je pokrenuo peticiju kojom je zahtijevao ukidanje zabrane izlaska iz Ukrajine za muškarce, odnosno novačenje dragovoljaca. U roku od samo nekoliko dana skupio je 25.000 potpisa, a reakcija Zelenskog je bila oštra pa je predsjednik odgovorio kako bi se peticiju trebalo dati roditeljima onih vojnika koji su svoj život dali za obranu Ukrajinem, piše DW.
No, odvjetnik Gumirow i dalje ne vidi poantu u zabrani izaska iz zemlje.
“Ako netko želi braniti svoju slobodnu, voljenu domovinu, svoj dom i svoju obitelj, onda uopće nije potrebna zabrana napuštanja zemlje. A ako netko ne želi braniti domovinu, onda je ta zabrana nepotrebna”, objašnjava.
‘Pustite nas sve da odemo’
Inače, ukrajinske muškarce koji su otišli u inozemstvo često prozivaju supruge onih ljudi koji su sada na ratištu, kaže jedna ukrajinska odvjetnica koja je htjela ostati anonimna. I njezin je suprug na fronti. Za peticiju koju je pokrenuo Gumirow, i koju u načelu podržava, ona kaže da je pogrešno formulirana: “Poruka je: pustite nas sve da odemo, neka se dragovoljci bore, to je nepošteno.” Trenutno ima premalo dragovoljaca, kaže odvjetnica, koja se s djecom trenutno nalazi u jednoj zemlji EU-a. Ona zahtijeva umjesto toga da se vojnicima odobri kratki odmor od rata, odnosno putovanje u inozemstvo, navodi DW.
Anton pak ne isključuje da će se vratiti u Ukrajinu nakon kraja rata.
“Ali želim da se rat što prije završi, ja šaljem novac za vojsku. Sad smo daleko od Ukrajine, ali to ne znači da sam izdajnik”, poručio je “odbjegli” Ukrajinac.
