Ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje sve veću spremnost da upotrijebi energente, hranu i gnojivo kao oružje protiv zapadnih demokracija koje naoružavaju Ukrajinu i sankcioniraju Moskvu. Time bi se trenutna kriza – nestašica plina, inflacija, prijeteća recesija – dodatno pogoršala.
‘Oštre ruske zime zaustavile su Napoleona. Isto se 1941. dogodilo Hitleru. Putinova ideja je da zima sad postane opaka u Europi’, rekao je cijenjeni bugarski politolog Ivan Krastev za Politico.
Kako se rat bude odugovlačio, stručnjaci predviđaju da će se europske vlade naći pod pritiskom sve siromašnijih, gladnijih i smrznutijih glasača. Ako se tome doda mogući nagli priljev izbjeglica zbog globalne prehrambene krize, toplinski valovi koji u pustinju pretvaraju dijelove europskog poljoprivrednog zemljišta te rizik od novih sojeva koronavirusa i nered u globalnim opskrbnim lancima — nije čudo da se neki pitaju koliko dugo će zapadne vlade moći održati svoje jedinstvo i odlučnost.
‘Očekujem da će obični građani sve češće tražiti da se rat odmah zaustavi’, smatra Krastev.
Istraživanje koje je ovog proljeća naručio Europski parlament pokazalo je da gotovo 60 posto građana EU-a nije spremno suočiti se s povećanjem cijena hrane ili energije. Oko 59 posto složilo se da ‘europske vrijednosti poput slobode i demokracije moraju biti prioritet, čak i ako to utječe na cijene i troškove života’. No u izvješću se navodi da je potpora najveća među imućnijim građanima, a pala je ispod 50 posto među onima koji imaju poteškoća s plaćanjem računa.
Kao velik izvoznik hrane, gnojiva, nafte i plina, Rusija ima značajan utjecaj na europsko gospodarstvo. To će biti još izraženije kako temperature budu padale, a kućanstva se počnu boriti s industrijom za plin.
Već je 12 zemalja EU-a pretrpjelo potpuno ili djelomično isključenje ruskog plina. A ovaj tjedan Rusija je zatvorila plinovod Sjeverni tok 1 koji opskrbljuje plinom Njemačku – kao i Francusku, Italiju i Austriju – sabotirajući europske napore da se naprave zalihe za zimu.
Planirano održavanje Sjevernog toka 1 trebalo bi trajati do 21. srpnja, ali u europskim prijestolnicama raste zabrinutost da će Moskva pronaći izgovor za produljenje gašenja, možda na neodređeno vrijeme.
Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva, upozorio je ovog mjeseca na ‘političku noćnu moru’ koja bi ugrozila društvenu koheziju ako zalihe plina budu toliko oskudne da ih vlada treba racionirati.
Što se tiče hrane, cijene su naglo porasle nakon ruske blokade Ukrajine — glavnog dobavljača žitarica i suncokretova ulja. Globalne cijene hrane blago su pale, ali su još uvijek iznimno visoke u usporedbi s istim razdobljem lani. Najgore bi tek moglo doći ako cijena gnojiva – povezana s cijenom prirodnog plina – ostane vrtoglavo visoka u narednim sezonama.
Globalne cijene u poljoprivredi porasle su za 30 posto od ruske invazije, a inflacija cijena hrane i bezalkoholnih pića u EU u svibnju je iznosila 10 posto. Veći troškovi gnojiva znače da će ga poljoprivrednici diljem svijeta štedljivije koristiti, što će generirati manje prinose.
‘Očekuje se da će cijene hrane pasti sa sadašnjih visokih razina tek u prosincu 2023.’, rekla je Beata Javorcik, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Kao neto izvoznik hrane, Europa je u boljoj poziciji od siromašnijih zemalja u Africi i na Bliskom istoku, više ovisnih o ruskoj i ukrajinskoj pšenici.
Globalni prehrambeni sustav balansira po rubu britve: nedavni UN-ovi izvještaji pokazuju da se broj ljudi koji pate od gladi povećao za 50 milijuna u 2021. u usporedbi s 2020., a taj će broj samo rasti zbog rata Rusije i Ukrajine.
Najgori mogući scenarij iz europske perspektive taj je da kriza zbog hrane pokrene novi val masovne migracije, stavljajući dodatni pritisak na političke sustave. Analitičari, uključujući šefa Svjetskog programa za hranu Davida Beasleyja, povukli su paralele između sadašnjice i nereda zbog cijena kruha koji su prethodili Arapskom proljeću 2011. godine.
‘Putinov plan gladi namijenjen je stvaranju izbjeglica iz Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, područja koja se obično hrane žitaricama iz Ukrajine’, napisao je povjesničar s Yalea Timothy Snyder ranije ovog mjeseca.
Ruski pritisak nije mogao doći u gorem trenutku za Stari kontinent. Europa se još uvijek muči s posljedicama pandemije, u kojoj su obustave rada izazvale pustoš u globalnom gospodarstvu. Oporavak ide sporo, a još će više usporiti kada Europska središnja banka podigne kamatne stope, što će očekuje sljedeći tjedan, kako bi ukrotila sve snažniju inflaciju.
Znakovi gospodarskog usporavanja već su vidljivi, pri čemu se proizvodnja smanjila prvi put u dvije godine u lipnju, a uslužni sektor također usporava. Za sada Europska komisija inzistira na tome da EU može izbjeći recesiju, ali priznaje da je rast krhak i uglavnom vođen inercijom od 2021. Potpuna obustava plina vjerojatno bi gurnula Uniju u recesiju, priznala je Komisija.
Bruxelles je naglasio važnost uštede energije ‘u svim aspektima svakodnevnog života’, ali i poručio da je odgovornost na nacionalnim vladama da to priopće građanima.
Za mnoge Europljane smanjenje potrošnje neće biti izbor jer ih rastuće cijene tjeraju da biraju između hrane i grijanja svojih domova. U Belgiji su računi za komunalne usluge porasli među najbržima u Uniji – za 65,5 posto – u usporedbi sa svibnjem 2021. Djelomično kao rezultat toga, ljudi sve više okreću bankama hrane u kojima su donirani viškovi koji bi inače završili u smeću.
Javorcik iz EBRD-a izjavila je da je imperativ za kreatore politike ‘ublažiti udarac za siromašne’, umjesto da jednostavno ispaljuju sveukupne mjere koje jednako pomažu svima – poput rezanja PDV-a na hranu ili gorivo – jer bi to moglo dugoročno nagomilati još više državnog duga.
Malo će Europljana preživjeti naredne mjesece i godine bez ikakvih promjena u svom životnom stilu. Ako žele izdržati Putinov udar, Europljani će vjerojatno morati naučiti manje putovati, štedljivije jesti i deblje se obući u svojim stanovima, bez petljanja s termostatom. Ruska zima, kad dođe, vjerojatno će potrajati.
Foto : Zoran / TV Wien