Takav ishod nije bio očekivan jer se niži porez na gorivo ne odnosi na kupovinu goriva na crpkama nego u skladištima i rafinerijima. Zalihe na benzinskim crpkama koje su isporučene prije ponoći i dalje su bile oporezivane uobičajenom poreznom stopom, piše Deutsche Welle.
Međutim cijene na bezinskim crpkama su nestransparentne jer ostaje tajna koliko naplaćuju naftne kompanije, a kolika je marža benzinskih crpki. Dok se cijena nafte nakon naglog rasta zbog rata u Ukrajini brzo normalizirala na svjetskim tržištima, na benzinskim crpkama u Njemačkoj više cijene zadržale su se puno duže.
‘Ovo je kontraproduktivno’
Ministar financija Christian Lindner smanjenje poreza hvali kao mjeru solidarnosti za stanovništvo, tvrdeći ‘da ne ostavljaju na cjedilu ljude koji ovise o svojim osobnim vozilima’.
‘S obzirom na trenutni klimatski problem, ovo je izuzetno kontraproduktivno’, rekao je za Deutsche Welle ekonomist Manuel Frondel. Tvrdi da će najbolje proći kućanstva s visokim prihodima ‘zato što se obično više voze automobilom, imaju veću kilometražu i nekoliko automobila’.
Cijene koje uzimaju u obzir CO2 su u Njemačkoj na snazi tek od 2021. kako bi se malo smanjile emisije stakleničkih plinova, a popust za gorivo kontrira ovoj nužnoj borbi u klimatskoj krizi.
Ministar financija tvrdi da bi svi koji imaju automobil trebali profitirati od ove mjere. No kućanstva s niskim prihodima uglavnom ne voze automobile ili voze manja vozila koja troše manje goriva.
‘Prima se u narodu, ali ne pomaže’
‘Smanjenje poreza na gorivo je problematično jer smanjuje poticaj za štednju i rasterećuje vozače s velikim automobilima, velikom kilometražom i visokim prihodima’, rekao je Stefan Bach iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu (DIW).
Smanjenje poreza dovodi do gubitka prihoda u proračunu i dodatno povećava državni dug, koji će morati vraćati financirati porezni obveznici.
‘Popust na gorivo se dobro prima u narodu, ali ne pomaže’, napisali su ekonomisti Kelnskog instituta za ekonomska istraživanja (IW) Martin Beznoska i Christoph Schröder u svojoj analizi. S njima se slaže i šef IW-a, Michael Hüther: ‘Politika bi trebalo intervenirati na tržištu samo ako je povećanje cijena posljedica zloupotrebe tržišne moći. Intervencija u određivanju cijena uvijek treba biti posljednje sredstvo politike.’
Photo by Andrea Piacquadio
