Andres Marcoleta, znanstvenik sa Sveučilišta u Čileu koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u ožujku, rekao je da su te “supermoći”, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uvjetima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije.
“Znamo da tlo Antarktičkog poluotoka, jednog od polarnih područja najteže pogođenog otapanjem leda, ugošćuje veliku raznolikost bakterija”, rekao je Marcoleta. “I da neki od njih predstavljaju potencijalni izvor gena predaka koji daju otpornost na antibiotike.”
Znanstvenici sa Sveučilišta Čile prikupili su nekoliko uzoraka s Antarktičkog poluotoka od 2017. do 2019. godine.
“Vrijedi se zapitati mogu li klimatske promjene utjecati na pojavu zaraznih bolesti”, rekao je Marcoleta.
“Ti geni bi, u mogućem scenariju, mogli napustiti ovaj rezervoar i potaknuti pojavu i širenje zaraznih bolesti”, dodao je.
Znanstvenici su otkrili da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća skupina bakterija na Antarktičkom poluotoku, nisu patogene, ali mogu biti izvor “gena otpornosti”, koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, klor ili kvaternarni amonij.
No druga vrsta bakterije koju su istraživali, bakterija Polaromonas, ima “potencijal da inaktivira beta-laktamske antibiotike koji su neophodni za liječenje različitih infekcija”, rekao je Marcoleta.
