Milanović je u utorak kazao kako Sabor „ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u“ dok se ne promijeni izborni zakon u BiH, a ulazak Finske i Švedske u savez smatra „vrlo opasnom avanturom“.
Ministar vanjskih i europskih poslova u srijedu je rekao da je izjava predsjednika „polučila velik broj poziva“ te da je u utorak o njoj razgovarao s finskim kolegom, a u srijedu sa švedskom kolegicom.
„Ovim pozivima saniramo međunarodnu političku reputacijsku štetu“, rekao je Grlić Radman, dodavši da su Milanovića prenijeli „svi najvažniji mediji“, a „sve države članice NATO-a izrazile su veliku zabrinutost“.
„Oni vam uvijek misle da ako je to predsjednik rekao da je Hrvatska promijenila svoju vanjsku politiku“, kazao je ministar.
Suprotno premijeru Andreju Plenkoviću koji je u utorak rekao da bi Milanović trebao sam blokirati članstvo dviju država na nadolazećem NATO sastanku „ako je frajer“, Grlić Radman je rekao da takav veto ne postoji, „a da i postoji to bi bila politička blamaža“.
Šef diplomacije izjavio je da države članice nakon aplikacije neke zemlje za članstvo moraju u svojim nacionalnim parlamentima potvrditi zakon o ratifikaciji koji predlaže vlada.
Grlić Radman je naglasio kako članstvo Švedske i Finske, već kompatibilnih s NATO savezom, treba odvojiti od pitanja reforme izbornog zakona u BiH koju vlada „snažno podržava“.
Dvije države imaju „nedvojbenu i bezrezervnu podršku“ Hrvatske, a njihovo priključivanje NATO-u predstavlja veliki izazov za njih, imajući u vidu njihovu tradiciju politike neutralnosti kroz stoljeća i rusku agresiju na Ukrajinu koja je gotovo promijenila svjetski međunarodni poredak.
Grlić Radman se u telefonskim razgovorima s dvoje ministara dotaknuo i pitanja BiH oko kojeg Hrvatska ima njihovu podršku i razumijevanje.
“Mi smo i danas dugo razgovarali o BiH, koliko je za nas to jedno sigurnosno, političko, ali i emocionalno pitanje”, rekao je Grlić Radman o razgovoru sa švedskom ministricom Ann Linde koja je nedavno boravila u Sarajevu.
Grlić Radman je dvoje ministara rekao kako su Hrvati kao autohtoni narod u susjednoj državi “stiješnjeni između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma”.
