Lipa (Tilia) je biljni rod iz porodice sljezovki (Malvaceae) s oko 42 vrste. Stabla lipe dosežu visinu do 30 m, a mogu živjeti i nekoliko stoljeća. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupirani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, obično u lipnju, po čemu je taj mjesec i dobio ime.
Cvast treba brati zajedno s priperkom. Branje se preporučuje po suhom i lijepom vremenu. U cvijetu i u listu ima vitamina C. Za lijek se beru cvjetovi u vrijeme kada se otvore i prije nego što ostare i promijene boju.
Suše se u hladu, na prozračnom mjestu, najbolje na tavanu. Cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris.
Cvast lipe u narodnoj medicini koristi kod prehlada, gripa i drugih infektivnih oboljenja dišnih puteva praćenih groznicom, gdje je poželjno pojačano znojenje. Čest je sastojak čajnih mješavina za ublažavanje kašlja, za znojenje, nesanicu i za grgoljenje.
Lipa pomaže kod manjih problema sa spavanjem i nervoze. Cvjetovi lipe imaju i diuretički učinak, pa se preporučuju za liječenje visokog krvnog tlaka i protiv masnih nakupina u venama.
Zbog visokog sadržaja sluzi, koja oblaže sluznicu dišnih organa i sprječava nadražaj, cvast lipe često koristi i za umirenje intenzivnog kašlja. Eksperimentalno je potvrđeno i antimikrobno djelovanje njenih vodenih i etanolnih ekstrakata, kao i sedativni i anksiolitički učinak.
Istraživanja su potvrdila da lipov čaj pomaže onima koji imaju blage probleme s mjehurom, uznemiren želudac ili dispepsiju. Topao lipov čaj pomaže imunosnom sustavu u borbi s infekcijama.
Napomena: Narodni pripravci nisu lijekovi, nego služe za eventualno ublažavanje tegoba. Za sve probleme koje imate sa zdravljem svakako se obratite svojem liječniku.