Jednoglasno su nakon četveroipolsatnog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH usvojeni zaključci koji su poticaj za nastavak razgovora o izbornoj reformi, rekao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare.
„Uvjeren sam da će bošnjačke kolege razumijeti što smo danas zaključili. Stoga smo do kraja otvorili vrata za razgovore i dogovore“, rekao je Čović okružen predsjednicima 13 stranaka čiji su dužnosnici sudjelovali na izvanrednom zasjedanju HNS-a BiH.
Dodao je da je u utorak u 12 sati u Mostaru zakazan nastavak razgovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka o načinu biranja članova Predsjedništva BiH.
Pojasnio je kako će prvi dio razgovora o izbornoj reformi biti organiziran bez predstavnika američke i europske administracije, no da bi se u slučaju napretka između dvije strane u BiH posrednici iz međunarodne zajednice mogli uključiti u nastavku razgovora krajem sljedećeg tjedna.
O tome je Čović telefonski, kaže, razgovarao s potpredsjednikom Europske komisije i visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josephom Borellom.
Po Čovićevim riječima početna pozicija za nastavak razgovora hrvatske strane su stajališta iznesena u Neumu kada su predstavnici Venecijanske komisije potvrdili kako nije prijeporna uloga konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja, postojanje dvije izborne jedinice, ali i suglasnost da se ne mora brisati nacionalni predznak u izbornoj reformi.
U zaključcima usvojenim na izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ocijenjeno je kako sada ne postoje zakoniti niti ustavni uvjeti za raspisivanje i održavanje izbora.
U slučaju da se izbori ipak raspišu po neustavnome zakonu, HNS BiH bi poduzeo sve raspoložive pravne i političke korake kako bi se suprotstavio nastavku nezakonitih poteza, što Čović nije pojasnio.
On nije do kraja otkrio niti što podrazumijeva posljednji zaključak HNS-a BiH po kojemu bi Hrvati poduzeli ‘sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH’ u slučaju da njihove predstavnike brojniji Bošnjaci posve izbace iz vlasti.
BiH mora provesti presude Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH kako bi otklonila diskriminaciju manjina kako bi se njihovi pripadnici mogli kandidirati za vodeće pozicije u državi te zajamčiti trima konstitutivnim narodima legitimno političko predstavljanje uz prestanak preglasavanja Hrvata i nametanja političkih predstavnika od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka kao što je to slučaj sa članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem.
