Izvanredne okolnosti koje je prouzročila pandemija koronavirusa izazvale su snažan rast javnog duga u Europskoj uniji i eurozoni te privremeno napuštanje mastriških kriterija koji definiraju dopuštene razine proračunskog deficita i zaduženosti država. Podsjetimo, prema tim kriterijima, deficit proračuna opće države u BDP-u ne smije prelaziti tri posto, a udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći 60 posto.
Za zemlje koje su premašile te granice traži se da primjerenom fiskalnom politikom smanjuju dug te da se zadovoljavajućom dinamikom približavaju referentnoj vrijednosti.
I prije pandemije brojne europske zemlje znatno su odstupale od postavljenih granica, a u dvije pandemijske godine proračunski deficiti gotovo svih članica znatno su nadmašili referentne vrijednosti te se javni dug više od polovice zemalja popeo iznad 60 posto BDP-a.
Konkretno, krajem 2019. prosječna zaduženost 27 zemalja EU-a iznosila je 77,5 posto BDP-a, a krajem trećeg tromjesečja 2021. iznosila je 90,1 posto BDP-a. Pritom je vrhunac dosegnut krajem prvog kvartala 2021., kada je dug EU-a 27 iznosio 92,4 posto BDP-a, a u eurozoni čak 100 posto BDP-a.
Energetska kriza donosi novi udar na javne financije
Paralelno s oporavkom gospodarstva, od proljeća prošle godine krenuo je trend smanjivanja zaduženosti. No daljnji napredak postao je upitan s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta krajem godine i nove pritiske na javne financije koje donose energetska kriza i prateći paketi pomoći građanima.
Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr
U takvim okolnostima skupina zemalja EU-a, uključujući Francusku i Španjolsku, potaknula je raspravu u Bruxellesu o potencijalnoj izmjeni propisa o dugu, predlažući dulje razdoblje fleksibilnijeg europskog okvira za fiskalnu politiku.
Inače, mastriška pravila o javnom dugu suspendirana su tijekom pandemije, a ponovo bi trebala stupiti na snagu 2023. godine. Zagovornice rasprave o izmjenama upozoravaju da bi prebrzo ukidanje suspenzije moglo ugroziti oporavak gospodarstva od koronakrize.
S druge strane zemlje koje tradicionalno vode čvrstu fiskalnu politiku i uspješnije se nose s javnim dugom protive se popuštanju kriterija. Na takvom stajalištu ustraju Njemačka i Austrija, čiji su ministri financija Christian Lindner i Magnus Brunner nakon ovotjednog sastanka poručili da se dug mora smanjiti kako bi se osigurala fiskalna stabilnost i kako bi se sačuvao manevarski prostor za mjere središnjih banaka.
Dugovi pritišću mediteranske zemlje
Po razini zaduženosti prednjače mediteranske zemlje s europskog juga, a ispod prosjeka su članice sa sjevera i istoka Europe. Najvišu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna imala je Grčka, čak 200,7 posto. U zoni iznimno visoke zaduženosti još su Italija (155,3 posto) i Portugal (130,5 posto), a znatno iznad europskog prosjeka su i Španjolska (121,8 posto), Francuska (116 posto), Belgija (111,4 posto) te Cipar (109,6 posto).
Hrvatska se nalazi u zoni visoke zaduženosti, ali ispod europskog prosjeka. S udjelom duga u BDP-u od 82,4 posto, vodeći smo među zemljama nove Europe, a najbliža nam je Slovenija.
Najnižu razinu javnog duga bilježi Estonija, svega 19,6 posto BDP-a. Iznimno nisku razinu duga imaju i Bugarska (24,2 posto) te Luksemburg (25,3 posto).
Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr
Hrvatska među predvodnicima u smanjenju duga
Oporavak gospodarske aktivnosti u ovoj godini doveo je do pada javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u velikom broju zemalja, što je osobito vidljivo u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Najviše je smanjen u Grčkoj, za 6,6 postotnih bodova. Slijede Portugal i Hrvatska, u kojima je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju rujna bio manji za 4,9, odnosno za 3,7 postotnih bodova nego na kraju lipnja.
Najviše je pak porastao u Mađarskoj, za 2,9 postotnih bodova, te u Francuskoj i Rumunjskoj, za 1,5, odnosno 1,1 postotni bod.
Hrvatska dobro stoji i kad se promatra duže razbolje. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2020., hrvatski javni dug u omjeru s BDP-om smanjen je za 2,3 postotna boda, a brži pad duga bilježe samo četiri zemlje – Cipar (-6,4 postotna boda), Irska (-3,6 postotnih bodova), Nizozemska (-2,5 postotnih bodova) i Danska (-2,4 postotna boda).
S druge strane na godišnjoj razini najviše je porastao javni dug iskazan u BDP-u u Španjolskoj, za 7,8 postotnih bodova, te u Mađarskoj, za 6,5 postotnih bodova.
