Hrvatskoj javnosti u petak su, tijekom sjednice Nacionalnog vijeća za euro, predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa.
Na kovanicama od dva eura motiv je geografska karta Hrvatske, a autor najuspješnijeg dizajna je magistar animiranog filma Ivan Šivak. S lijeve strane motiva nalazi se riječ Hrvatska, a na obodu kovanice od dva eura je stih Ivana Gundulića “o lijepa, o draga, o slatka slobodo”.
Na kovanici od jednog eura nalazit će se motiv kune, uz motiv će biti riječ Hrvatska i godina uvođenja eura 2023., a autor najboljeg dizajna te kovanice je magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković.
Na kovanicama od 50, 20 i 10 centi bit će motiv Nikole Tesle, a najuspješniji je dizajn rad studenta Ivana Domagoja Račića.
Motiv na kovancama od pet, dva i jednog centa je glagoljica, odnosno motiv HR ispisan na glagoljici, a autorica tog dizajna je magistra arhitekture i dizajna Maja Škripelj.
Na svim će kovanicama biti i elementi šahovnice.
Ciljani datum za uvođenje eura u Hrvatskoj je 1. siječnja 2023. godine.
Premijer Andrej Plenković rekao je da povijesni trenutak koji nas očekuje 1. siječnja sljedeće godine treba biti kvalitetno pripremljen u svim aspektima, što uz ostalo podrazumijeva i kvalitetan zakon (o uvođenju eura) i niz drugih zakona koji će se izmijeniti tijekom ove godine.
“To podrazumijeva i pripremu gospodarstva i zaštitu potrošača”, naveo je Plenković, dodavši da prikaz naših kovanica eura ima u sebi nekoliko ključnih elemenata prepoznatljivosti Hrvatske – simbole povijesti i političkog identiteta Hrvatske, suvereniteta i državnih granice, novčarske tradicije, jezika, kulture i književnosti, kulturnih i znanstvenih velikana, kreativnosti i inovativnosti te tradicije i modernosti.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je kako će se uskoro krenuti i u izradu alata za izradu kovanica, kao i s probnim odljevima po milijun komada svake kovanice. Na kraju će početi masovna izrada kovanica, što je, naveo je, iznimno velik posao (papirnate novčanice će se, inače, raditi u inozemstvu).
Guverner je naglasio da se nastavlja s ostalim koracima uvođenje eura u sljedećim mjesecima.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je trenutno u javnom savjetovanju nacrt prijedloga zakona u euru, na koji je do sada zaprimljeno 49 komentara, a na koje će se odgovoriti. Inače, javno savjetovanje o prijedlogu zakona o uvođenju eura kao nacionalne valute u Republici Hrvatskoj traje do 15. veljače.
Tijekom ove godine mijenjati će se 42 zakona prije samog uvođenja eura, a nakon uvođenja još 36 zakona. Što se tiče ostalih ispunjavanja mjera koje su potrebne za uvođenje eura, Marić je kazao da se one ispunjavaju po planu i prema očekivanjima, bez ikakvih kašnjenja.
Vlada radi i na tome da se ispune kriteriji vezani uz inflaciju, naglasio je Marić.
Međutim, prema podacima za siječanj ne vidi se usporavanje inflacije, rekao je Marić, dodajući kako proteklih mjeseci nema ni jedne zemlje bez značajnog porasta inflacije.
Ispunjavanje tog kriterija, smatra ministar financija, jedan je od većih ovogodišnjih izazova.
S druge strane, prema njegovim kalkulacijama, udio javnog duga u BDP-u značajno je smanjen tijekom prošle godine, što je po njemu iznimno dobra vijest. Hrvatska će biti među zemljama s najbržim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-a, istaknuo je Marić.
Inače, kriteriji za uvođenje eura propisani su ugovorom iz Maastrichta, a odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.
