Prema preliminarnim podacima Bečkog statističkog ureda broj stanovnika u glavnom gradu Austrije 2021. povećao se za 13.900, odnosno za 0,7 %. Tako je zabilježen najveći rast od 2017. godine, no taj broj nalazi se ispod desetogodišnjeg prosjeka (od 2011. do 2020.) kada je broj stanovnika u prosjeku rastao za 21.809 ili 1,2 %. Najveći rast stanovništva pritom imaju rubni gradski okruzi na istoku i jugu Beča.
Austrijska prijestolnica 1. siječnja 2022. bilježi ukupno 1.935.000 stanovnika, što ga čini petim najvećim gradom u Europskoj uniji. Više stanovnika imaju samo Berlin, Madrid, Rim i Pariz. Prema najnovijoj prognozi demografskih kretanja iz 2018. predviđa se da će Beč dosegnuti brojku od dva milijuna stanovnika do 2027. godine.
Broj stanovnika Beča i 2021. godine povećao se ponajviše zahvaljujući doseljavanju. Prošle se godine u austrijsku metropolu doselilo 12.400 ljudi. Najviše novih bečkih građana rođenih u inozemstvu dolazi iz Sirije, Njemačke, Afganistana i Rumunjske. Doseljenici iz Hrvatske zauzeli su 11. mjesto na ljestvici, dok su 2020. bili među prvih pet.
Prošle je godine u Beču ponovno zabilježen pozitivan prirodni prirast s 19.400 rođenih i 17.900 umrlih. Privremeni podaci pokazuju da pandemija nije značajno utjecala na natalitet u Beču, dok je 2021. smrtnost bila nešto viša od očekivanja, posebno tijekom novog pandemijskog vala krajem godine. Kao jedan od razloga povećanog mortaliteta navodi se pandemija koronavirusa. Od početka pandemije višak smrtnih slučajeva u Beču iznosi otprilike 9 %, čime spada u prosjek zapadnoeuropskih zemalja.
Udio žena u glavnom gradu Austrije iznosi 51 % te u odnosu na prethodnu godinu ostaje gotovo nepromijenjen, dok je prosječna starost Bečana prethodne godine blago porasla i sada iznosi nešto više od 41 godine. Zanimljiva je činjenica i da je Beč najmlađa austrijska savezna zemlja, a s oko 38 % stanovništva rođenog u nekoj stranoj zemlji jedan je od najraznolikijih velikih gradova u Europskoj uniji uz Bruxelles.
