Europske zemlje trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost pošto je SAD sve više zaokupljen Indopacifikom i Kinom, izjavio je u petak šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
“SAD je sve više zaokupljen sigurnosnom situacijom u Indopacifiku i odnosima s Kinom, što znači da europske zemlje bilo kroz NATO bilo kroz Europsku uniju trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost”, istaknuo je Grlić Radman na Konferenciji o budućnosti Europe.
“Zbog svega toga, ali i zbog činjenice da više ne živimo u stabilnim posthladnoratovskim vremenima, EU se više ne može osloniti samo na instrumente meke, ‘soft’ sigurnosti, već mora razvijati sposobnoti za samostalno krizno upravljanje, uključujući one vojne”, dodao je.
Ipak, hrvatski ministar vanjskih poslova naglasio je da Hrvatska “jasno vidi NATO kao glavnog jamca euroatlantske sigurnosti i svoje članstvo u NATO-u kao glavnu zaštitu od moguće vanjske agresije”.
“Zagovaramo daljnje produbljenje partnerstva s NATO-om koji ostaje temelj naše kolektivne obrane i jačanje suradnje s najvažnijim partnerom, Sjedinjenim Američkim Državama u čitavom nizu tema”, dodao je.
Skup “Pripremajući se za sutrašnjicu: Globalni i regionalni angažman Europske unije, sigurnosni i obrambeni aspekti” održan je na Fakultetu ekonomije i turizma ‘Dr. Mijo Mirković’ Sveučilišta Jurja Dobrile.
Na konferenciji je sudjelovao i grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias koji je također govorio o komplementarnosti jačanja europske ogrambene politike s NATO-om.
“Možemo li se osloniti na NATO? Za Grčku, a mi imamo pravi sigurnosni problem, ne postoji dilema. Europska obrambena inicijativa od koristi je za NATO i euroatlantsku suradnju”, kazao je Dendias, istaknuvši da to nisu dvije “antagonistične” koncepcije.
Najistaknutiji zagovornik jačanja europske obrambene suradnje i stvaranja europske vojske je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske koja je preuzela predsjedanje Europskom unijom.
“Moramo biti realistični. Ako želimo EU kao globalnog aktera moramo početi kod kuće i u našem susjedstvu. Trebamo više jedinstva i više solidarnosti. Moramo vrlo ozbiljno uzeti u obzir sigurnosne probleme drugih”, kazao je u Puli grčki ministar vanjskih poslova.
Grlić Radman: BiH je na raskrižju, bez dogovora bit će pogubnih posljedica
Grlić Radman je na konferenciji ponovio stav hrvatske vanjske politike o promjeni izbornog zakona u BiH prije izbora 2022. kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda te hrvatskog člana predsjedništva.
“BiH se nalazi na raskrižju. Dogovor o izmjenama izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama poboljšao bi političku atmosferu u zemlji i zamijenio postojeće nepovjerenje među ključnim političkim strankama s ciljem postizanja stabilnije i prosperitetnije BiH”, kazao je.
“Izostanak dogovora gurnuo bi Bosnu još dublje u političku krizu s pogubnim posljedicama”, istaknuo je, ponovivši da se Hrvatska zalaže za BiH ustrojenu po načelu tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jedna država.
Učenik pitao Grlića Radmana “srami” li se zbog izjave
Na konferenciji je pitanje putem videopoziva postavio student 4. razreda grimnazije u Puli Nino Šarić koji je Grliću Radmanu “čestitao na visokom 4. mjestu u Indexovoj anketi za najgoreg miinistra godine”.
Upitao je je li ga “sram” zbog izjave da svi koji žive u Hrvatskoj trebaju biti sretni usprkos velikom iseljavanju i lošoj ekonomskoj situaciji, dodavši kako se “nada da će on postaviti kamen temeljac kapelice u Betlehemu i da novi fiksni telefoni dobro služe svrsi”, referirajući se na kupnju 571 fiksnog telefona za ministarstvo vanjskih poslova u iznosu od više od 900 tisuća kuna.
Grlić Radman je odgovorio da je “tehnološka nadogradnja komunikacije nužnost u jednom tijelu državne uprave” i da je to “tehnološko pitanje”, a da “crkvica u Betlehemu nadilazi samo religioznu dimenziju” i čini Hrvatsku “vidljivijom”.
Grlić Radman je također odgovorio da Hravatska ima “dovoljno potencijala, mogućnosti za zasnivanje radnih mjesta, kvalitetan život”, istaknuvši da se “mogu prepoznati pozitivni (ekonomski) trendovi”.
U raspravu se uključio i grčki ministar vanjskih poslova koji je istaknuo da je “kvaliteta života na Mediteranu veća nego u drugim dijelovima svijeta, čak i ako je drugdje veći prihod”.
Konferenciji se videpozivom obratila Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe.
Istaknula je da su “sigurnost građana i europskog načina života osnovni preduvjet za daljnji napredak”.
“Sigurnost nije samo oosnovni preduvjet osobne sigurnosti, ona garantira temeljna prava i osnova je povjerenja i dinamike u našem gospodarstvu, našem društvu i našoj demokraciji”, dodala je.
