S prvim danom 2022. u povijest odlazi Libor, referentna kamatna stopa koja je desetljećima služila za određivanje cijena financijskih instrumenata. Dogodilo se to nakon što je u velikom skandalu otkriveno da su banke Libor namještali u svoju korist, što znači da će svi instrumenti koji u izračunu cijene imaju tu stopu, od početka godine morati prijeći na alternativnu stopu.
U Hrvatskoj je preostalo oko milijardu kuna kredita vezanih za Libor, te u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ne očekuju probleme oko tranzicije, piše Poslovni dnevnik.
Naime, na domaćem tržištu glavnina kredita (i štednje) uz promjenjivu kamatnu stopu vezana je uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i euribor kod kojih nema promjena.
Iz središnje banke kažu da je u Hrvatskoj preostao mali broj kredita vezanih uz CHF LIBOR, ukupne vrijednosti oko 300 milijuna kuna te, također, mali broj kredita vezanih uz USD LIBOR ukupne vrijednosti oko 650 milijuna kuna.
Iako mu je otkrivanjem skandala značaj pao, vrijednost instrumenata u Liboru početkom ove godine u globalnim okvirima dosezala je 265 bilijuna dolara.
Euribor ostaje isti
Domaći regulator objašnjava da Libor prestaje postojati od 1. siječnja odlukom britanskog Financial Conduct Authoritya, no reperkusije u Europi mogle bi se osjetiti uglavnom na Liboru za švicarski franak (CHF Libor).
Uredba od 14 listopada 2021. kojom je zakonski određena obvezatna zamjenska stopa za CHF LIBOR, i to SARON (Swiss Average Rate Overnight) je izravno primjenjiva u cijeloj EU te će i naše banke, od 1. siječnja 2022. u svim ugovorima vezanim uz CHF LIBOR, ovu referentnu stopu zamijeniti SARON-om, dok će sintetički USD LIBOR još postojati do kraja lipnja 2023.
Poslaovnom dnevniku su iz središnje banke rekli da kod Euribora ne dolazi kod nikakvih izmjena.
Skraćenica za London Interbank Offered Rate, Libor je nastao 1969. u britanskoj prijestolnici prilikom sindiciranja 80 milijuna dolara zajma iranskom šahu kada je tom kreditu trebalo postaviti cijenu, nakon čega je postao nezaobilazni dio računice bilijuna dolara vrijednih financijskih instrumenata, kredita i izvedenica.
Prije devet godina je otkriveno da su najmoćnije banke godinama namještale kotacije da ostvare dodatni profit. Pretpostavlja se da je dogovaranje trajalo od 2003., a u skandalu su sudjelovale Deutsche Bank, Barclays, Citigroup, JPMorgan Chase i Royal Bank of Scotland kako bi svoje pozicije u trgovanju učinile profitabilnijima.
Iako je skandal okončan sudskim tužbama i nagodbama, njihovi iznosi nisu bili ni blizu šteta prema milijunima oštećenih klijenata diljem svijeta radi čega je procijenjeno da je jedini način vraćanja poljuljanog povjerenja gašenje Libora.