Kada političari govore o “Dragi Austrijanci, dragi ljudi koji žive u Austriji”, aktualno izvješće Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) pokazuje na koga se to točno misli.
Naime, s gotovo 1,798 milijuna ljudi, nikada do sada u Austriji nije živjelo toliko ljudi rođenih u inozemstvu kao početkom 2021. To odgovara 20,1 posto ukupne populacije ili svakoj petoj osobi koja živi u Austriji.
Od velikog vala izbjeglica 2015. godine, broj se povećao za još 200.000 ljudi. Od 1. siječnja 2021. godine, oko 244.900 ljudi rođenih u Njemačkoj predstavlja najveću grupu, a slijede ih ljudi rođeni u Bosni i Hercegovini (172.400). Na trećem mjestu su osobe rođene u Turskoj (159.100). Osobe iz Srbije su na četvrtom mjestu (144.416), a iz Hrvatske na devetom (50.625).
Velike su razlike u raspodjeli unutar Austrije. Od oko 1,8 milijuna imigranata odnosno 39,6 posto živi u Beču.
Okrug s najvećim udjelom ne-Austrijanaca je okrug Rudolfsheim-Fünfhaus sa 47,9 posto – a time i okrug s najvećim udjelom imigranata u Austriji.
Daleko iza su Gornja Austrija sa 13,5 posto i Donja Austrija sa 12,4 posto. Gradišće (2 posto) i Koruška (4,1 posto) zauzimaju začelje. Ali dok su brojke u Beču, Donjoj Austriji i Koruškoj neznatno pale u petogodišnjem poređenju, više imigranata je u Štajerskoj i Gornjoj Austriji.
U odnosu na ukupnu populaciju savezne države, udio stanovništva rođenog u inozemstvu također je najveći u Beču (37,1 posto). Slijedile ih savezne države Vorarlberg (21,6 posto) i Salzburg (19,9 posto) na drugom i trećem mjestu.
Pandemija je donekle usporila priljev u 2020.
U Austriju se iz inozemstva doselilo oko 136.300 ljudi , u 2019. godine bilo ih je još 150.400. U 2020. imigranti iz zemalja koje nisu članice EU su uglavnom dolazile iz Srbije, Sirije i Bosne i Hercegovine.
