Sve više europskih gradova donosi nova ograničenja vozačima motornih vozila.
Drugim riječima, smanjuju ograničenje maksimalne brzine na području cijelog grada na maksimalnih 50 km/h. Neki gradovi otišli su još i dalje te uveli “zonu 30”, odnosno ograničili sva vozila na maksimalnih 30 km/h.
Posljednji grad koji se pridružio “klubu 30” je francuski Lyon. Kako je najavio gradonačelnik Grégory Doucet, koji iz sam dolazi iz redova Zelenih, ograničenje brzine s 50 na 30 km/h uvodi se na proljeće 2022. godine, prenosi Le Figaro.
Žele “umiriti grad”
Doucet je rekao da će ograničenje od 50 kilometara na sat biti zadržano samo na nekim glavnim prometnicama. Cilj ove promjene je “umiriti grad” i spriječiti prometne nesreće.
“U velikim europskim prijestolnicama, u Bruxellesu, u Španjolskoj ili u Nizozemskoj, koje su već u “klubu 30″, primijećeno je 40 posto manje prometnih nesreća u gradu”, rekao je Doucet.
Lyon se tako pridružuje ostalim velikim gradovima u Francuskoj, uključujući Pariz i Lille, koji su takvu odluku već ranije donijeli.
U Parizu podržavaju novo ograničenje
Ista takva odluka na snazi je i u Parizu od 30. kolovoza ove godine. Ograničenje se odnosi gotovo na cijelo područje grada s izuzetkom periferije i nekoliko najvažnijih žila kucavica poput bulevara Maréchaux, obilaznice Périphérique i važnih prometnica u zapadnom Parizu.
Ovu mjeru podržava većina građana Pariza, no snažno joj se protive stanovnici regije Ile-de-France, piše Le Parisien.
Dodajmo da je i prije uvođenja ove mjere na 60 posto pariških prometnica brzina bila ograničena na 30 km/h.
Procjenjuje se da će se novim ograničenjem brzine razina buke smanjiti za tri decibela te da će se istodobno prepoloviti broj nesreća i smrtnih slučajeva na gradskim prometnicama.
Španjolci odustaju od automobila
Španjolska je posljednja u nizu europskih zemalja koje su smanjile ograničenje brzine u gradovima s 50 na 30 km/h. Prema procjeni Državne prometne uprave, nova mjera obuhvaća gotovo 70 posto gradskih ulica, ali se taj postotak razlikuje od grada do grada.
Većina vozača poželjet će nakon ove vijesti ostaviti svoj automobil u garaži i uzeti bicikl kako bi nastavili svoje putovanje, što je zapravo i cilj ovih ograničenja. Također, u devet od svakih deset incidenata u kojima je brzina vozila bila veća od 50 km/h zabilježene su ozljede, kao i one sa smrtnim ishodom.
Pri brzini od 30 km/h, to se događa u samo jednom od deset prometnih nesreća.
Gradovi uvode i cestarine
Rasprava o toj temi se vodi i u Njemačkoj koja se nalazi pred parlamentarnim izborima. Smatra se da bi se novim ograničenjima brzine, do 2034. godine, emisija štetnog CO2 mogla smanjiti i do sto milijuna tona, prenosi DW.
Ankete čak pokazuju i da većina članova njemačkog auto-moto kluba (ADAC), najvećeg njemačkog udruženja vozača, više nije protiv novih ograničenja brzine. Osam velikih njemačkih gradova traži da ograničenje brzine na 30 km/h postane pravilo, ali za to je potreban novi zakon.
Osim uvođenja niskih ograničenja brzine, gradovi bi mogli početi naplaćivati i cestarinu. Prometni stručnjaci s Instituta Ifo u München, su na sajmu automobila IAA Mobility u istome gradu, ukazali na korist plaćanja cestarine u velikim gradovima.
Cestarina od 6 eura dnevno bi mogla smanjiti količinu prometa u Münchenu za 23 posto, izjavio je šef Ifo instituta za industrijsku organizaciju i nove tehnologije, Oliver Falk, a prenosi Revija HAK.
Dodaju da, kada bi bavarska prijestolnica naplatila naknadu od svakog vozača, bez izuzetka, prihod od oko 600 milijuna eura godišnje bi se mogao uložiti u javni gradski prijevoz.
