Aktualni tjedni izvještaj Instituta Robert Koch (RKI) i dalje vodi Hrvatsku kao treću zemlju po učestalosti zaraze Nijemaca u inozemstvu. Razlika je u tome što se u međuvremenu broj zaraženih iz Hrvatske povećao na mjesečnoj razini sa 1497, koliko je RKI objavio krajem kolovoza, na 2475 u najnovijem tjednom pregledu, javlja RTL.
Tablica RKI-a pokazuje i to da su Njemačkoj u posljednja četiri tjedna najčešći izvor zaraze koronavirusom bile zemlje Balkana.
Najgora je i dalje Turska (tamo se u posljednja četiri tjedna zarazilo 6087 ljudi koji su se bolesni vratili u Njemačku. Slijedi Kosovo (5713), zatim Hrvatska, Sj. Makedonija (1579), Bosna i Hercegovina 995…
Bosnu i Hercegovinu RKI, inače, od jučer vodi kao još jednu od zemalja iz “područja visokog rizika” od koronavirusa.
Tablica zemalja u kojima su se Nijemci zarazili i takvi vratili kućama, dalje navodi Italiju (897), Bugarsku (886), Grčku (696), Srbiju (666) i Maroko (598).
Sveukupno, od deset najgorih izvora koronavirusa po Njemačku, sedam je balkanskih zemalja, odnosno čak osam ako bi se takvom smatrala i Turska.
Svaka druga zemlja je iz ex-Jugoslavije
Može se primijetiti i to da među tih deset zemalja RKI kao najčešći izvor koronavirusa navodi čak pet, ili svaku drugu, države s područja bivše Jugoslavije.
U svom aktualnom tjednom izvještaju “Robert Koch” donosi i podatak koji je generalno zanimljiv u kontekstu pandemije covida-19 u valu zaraze u kojem prevladava delta varijanta ovog virusa.
Prema podacima iz Njemačke, ljudi koji su umrli od covida-19, umirali su na respiratorima u prosjeku između dva i tri tjedna od trenutka otkako su se zarazili. RKI iz toga zaključuje da je “za očekivati da će biti još smrtnih slučajeva onih koji su se zarazili između 33. i 35. tjedna” ove godine.
Zadnja dva, tri tjedna tek slijede na naplatu
Ako bi se to primijenilo na Hrvatsku, prema podacima sa stranice koronavirus.hr, vidimo da Hrvatska u prethodna tri tjedna bilježi stalno sve više oboljelih, pri čemu je najviši broj utvrđenih slučajeva pretprošlog tjedna bio 882, a prošloga u čak tri navrata viši od 1000.
Prosječna dob Nijemaca koji su zbog teškog oboljenja od covida morali na liječenje u bolnicu, sada je 51 godina, nešto viša od prosjeka dobi hospitaliziranih između 46 i 48 godina, što je RKI izvijestio prije nekoliko tjedana istog dana kad je HZJZ izašao s podatkom da je u Hrvatskoj prosječna dob čak 20 godina viša, odnosno 66.
RTL.hr je prošlog tjedna istražio moguće uzroke takvog stanja u Hrvatskoj, citirajući pritom Ministarstvo zdravstva, nekoliko naših stručnjaka iz epidemiologije i medicine, koji su ostali vrlo iznenađeni tako ogromnom razlikom u prosječnoj dobi hospitaliziranih između dvije zemlje koje su, iako vrlo različite po površini i stanovništvu, ali epidemiološki, barem službeno, vrlo slične.
Ispalo je da smo morali zaviriti i u aktualne statistike hrvatskog DZS-a i njemačkog Destatisa kako bismo ispitali utemeljenost određene tvrdnje ministarstva Vilija Beroša iz odgovora našoj redakciji na pitanje o uzrocima 20 godina razlike u prosječnoj dobi hospitaliziranih između Hrvatske i Njemačke.
U međuvremenu su epidemiološki podaci iz Hrvatske pokazali još nekoliko neobičnih trenutaka; u prvom redu stanje u KBC Split, gdje je zabilježeno da je svaki peti hospitalizirani zapravo na respiratoru. Tijekom vikenda u jednom se trenutko to i pogoršalo na skoro svakog trećeg.
Obaveze cijepljenja i dalje nema. Ali…
RKI u najnovijem izvještaju navodi još i to da je u Njemačkoj trenutno cijepljeno 66 posto cjelokupnog stanovništva Njemačke. U Hrvatskoj se do sada, pak, cijepilo samo 43 posto stanovnika, odnosno 52 posto svih odraslih.