I mjesec dana nakon što je Hrvatska narodna banka (HNB) krajem srpnja najavila da će se mijenjati režim odobravanja minusa na tekućem računa, ne stišava se bura oko prešutnih prekoračenja. Nakon što su mediji objavili da su banke počele slati obavijesti klijentima u kojima im nude kredite da isplate minuse, javnosti se javila i HNB priopćenjem u kojem kaže da je bankama preporučila da do izmjena zakona na prešutna prekoračenja, tzv. minus, primjene ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) i omoguće obročnu otplatu ukinutog ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja, a ne ukidanje prekoračenja.
30 posto skuplja prekoračenja
Naime, ispitivanjem praksi banaka vezano uz prešutna prekoračenja, utvrđeno je da je cijena prešutnih prekoračenja prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja, a da pritom nije utvrđena bilo kakva druga razlika između ta dva oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u korist potrošača, te iz HNB-a smatraju da nema nikakvog opravdanja za višu cijenu.
O kolikoj je svoti riječ dovoljno govori činjenica da je prekoračenje odobreno po 1.827.992 računa, od čega je 94.152 dopuštenih, a čak 1.733.840 prešutnih prekoračenja te je prosječna visina odobrenog prekoračenja 10.558 kn. Najniži prosjek odobrenog prekoračenja u nekoj banci iznosi 4.391 kn, a najviši 32.560 kn. U banci koja ima najviši postotak iskorištenosti prekoračenja, on iznosi 93 posto. Na razini cijelog tržišta prosjek iskorištenosti prekoračenja je 65 posto. Dok je prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) za dopuštena prekoračenja 7,60 posto, prosječni EKS za prešutna prekoračenja je čak 10,97 posto, a najviša zabilježena je 17.37 posto.
O situaciji s prešutnim prekoračenjima razgovarali smo s Mariom Strinavićem, glavnim tajnikom udruge Blokirani koji nam je je rekao da bankari spašavaju sami sebe i po svaku cijenu, a vlast nema političke snage da bi zaštitila one najslabije u društvu, kojima treba najveća pomoć.
Moramo spriječiti val ovrha
Kako je moguće da HNB dozvoli da banke dozvoljena prekoračenja, koja su regulirana zakonom o potrošačkom kreditiranju, prebace u “prešutno” i na taj način u maniri “Pere kamatara” gule građanima kožu s leđa kamatom i do 17 posto, pita se Strinavić.
“Da smo uređena zemlja, a nismo, banke bi dobile takvu kaznu da im to ne bi palo više nikad na pamet. Kako se čini banke neće odustati od namjere da zatvore minuse slijedom navedenoga, ali Vlada i HNB ih moraju prisiliti da se taj dug obročno vraća sukladno mogućnostima dužnika uz minimalnu kamatu jer ne smijemo više dogoditi da nas zaspe novi val ovrha kao što se dogodilo 2010. godine kada smo bili svjedoci masovnoj blokadi građana”.
S njim se slaže i Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata koji kaže da bi banke trebale izaći ususret građanima i ponuditi im mogućnost da dugove vrate u jednom duljem vremenskom razdoblju da bi građani što manje osjetili udar na standard:
“Činjenica je da su banke pune likvidnosti kao šipak koštica i da sa te strane uistinu mogu izaći u susret svojim klijentima. U krajnjoj liniji to je i u interesu i samih banaka jer će na taj način zadržati klijente koji neće izgubiti poslovnu sposobnost i moći će vraćati svoje dugove. Nažalost, sama vlast treba puno usluga od banaka, kod njih se zadužuju, kod njih premošćuju probleme u kojima se nađu pa je tako za očekivati da neće ići oštro prema bankama u tim slučajevima iako bi to trebale”, kaže Sever.