Svemirski teleskop Hubble znanstvenike i znatiželjnike već godinama opskrbljuje predivnim kozmičkim prizorima. Pobrojali smo deset kompozitnih fotografija koje nas svaki put podsjećaju na epsku ljepotu našeg kozmičkog susjedstva.
Vidite li roj crnih rupa?
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA, ESA, T. Brown, S. Casertano, and J. Anderson (STScI)
Tim znanstvenika je uz pomoć Hubblea otkrio formaciju malih crnih rupa u zvjezdanom jatu NGC 6397 smještenom 7.800 svjetlosnih godina od Zemlje. Riječ je o prvom roju crnih rupa kojima smo uspjeli izmjeriti masu i veličinu.
Najveći dio izazova bio je izmjeriti masu – stručnjaci su izmjerili brzinu zvijezda u roju koje su dobili iz podataka koje su im pružili Hubble i ESA-ina promatračnica Gaia. Pomoću njih su uspjeli izmjeriti masu crnih rupa – pažljivo promatrajući promjene brzine zvijezda u blizini singulariteta – nevidljivih tijela koje sve oko sebe ‘povlače’ po prepoznatljivoj kružnoj putanji koju stvaraju tijela velike mase.
Planetne maglice nisu planeti?
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA / ESA / Hubble / L. Stanghellini
Unatoč zbunjujućem imenu, planetne maglice nemaju veze s planetima. Ime su im dali rani astronomi koji su ih vidjeli na noćnom nebu i zaključili da je riječ o nekoj vrsti planeta, kad je zapravo riječ o opni ioniziranog plina.
Planetna maglica nastaje nakon što zvijezda veličine našeg sunca dođe do kraja svojeg životnog vijeka te odbaci svoj vanjski sloj koji polako putuje prema van te stvara svojevrsnu ljusku. Razlog zbog kojeg je vidimo je otkrivena jezgra zvijezde koja osvjetljava plinovitu ‘opnu’.
Spiralni neksus
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA, ESA, and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA)
Premda je svemir doslovno krcat spiralnim galaksijama, zanimljiva stvar oko njih je što su sve različite. Ova spiralna galaksija pod imenom NGC 3982 očarava prizorima rođenja mladih zvijezda protegnutim niz duge zakrivljene ‘ruke’.
Ruke galaksije poravnate su sa ružičastim područjima u kojima se rađaju zvijezde ispunjenim užarenim vodikom, skupinama novorođenih zvijezda i dugim trakama prašine koje daju sirov materijal za nastanak budućih generacija zvijezda.
Sva svjetlina zvjezdane peći
Izvor: Creative Commons / Autor: ESA/Hubble & NASA, J. Lee i PHANGS-HST tim
NASA-ina fotografija tjedna donosi nam iznenađujuće jasan prizor spiralne galaksije NGC 1385 koju je snimio satelit Hubble te koja se nalazi na udaljenosti od 68 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje – u zviježđu Kemijske peći.
Dom galaksije NGC 1385 ne nosi ime po životinjama ili drevnim bogovima kao većina ostalih. Ime Fornax ili Kemijska peć mu je dodjenuo francuski astronom rođen 1713. – Nicolas-Louis de Lacaille.
Titanski sukob masivnih galaksija
Izvor: Creative Commons / Autor: ESA/Hubble & NASA, J. Dalcanton
Na ovoj fascinantnoj svemirskoj fotografiji možemo vidjeti dramatičan gravitacijski sukob triju galaksija. Sustav pod imenom Arp 195 svoje je mjesto pronašao i u Atlasu neobičnih galaksija, listi koja prikazuje čudne i neobične galaksije koje su znanstvenici uspjeli otkriti.
Arp 195 spada među neke od najbizarnijih galaktičkih aranžmana poznatih znanosti. Riječ je o čak tri sazviježđa koja se međusobno razvlače super snažnim gravitacijskim silama.
Kozmička psihodelija – u obliku planetne maglice
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA
Prije devet godina teleskop Hubble snimio je fantastičan svemirski prizor. Kako su podsjetili iz NASA-e, riječ je o planetnoj maglici NGC 5189, a njena jedinstvena struktura nastala je kada se umiruća zvijezda rješavala svojih vanjskih slojeva.
Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari, sačinjen od prašine i plinova. Svojstva maglica se mijenjaju ovisno o njihovu podrijetlu, kemijskom sastavu, kao i okruženju u kojem se nalaze.
Spiralna galaksija poznata po eksploziji supernove
Izvor: Creative Commons / Autor: ESA/Hubble & NASA, A. Riess et al.
Na ovoj snimci uhvaćenoj uz pomoć kamere Wide Field Camera 3 na teleskopu Hubble snimljen je nevjerojatni prizor: spiralna galaksija NGC 4680.
Na slici se pored nje vide još dvije galaksije – jedna na donjem desnom dijelu i druga na pri dnu sredine. NGC 4680 najviše je plijenila je pažnju davne 1997. dok je bila domaćinom eksplozije supernove pod imenom NS 1997bp.
Svemirska gusjenica ili zvijezda?
Izvor: Wikimedia Commons / Autor: NASA
Hubble je 2006. snimio zbilja neobičan prizor. Na slici vidimo fotografiju protozvijezde IRAS 20324+4057 koja se nalazi usred procesa rasta uzrokovanog velikom količinom obližnje prašine. Susjedne zvijezde cijeli proces dodatno ubrzavaju intenzivnim udarima ultra ljubičaste radijacije kojom plin i prašinu tjeraju u oblik koji podsjeća na masivnu kozmičku gusjenicu.
Spektakularan pogled prema pahuljastoj galaksiji
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA/ESA Hubble, ST-ECF/ESA, CADC/NRC/CSA
NGC 3521 pripada skupini galaksija pod imenom flokulantne galaksije. Ova galaksija nema čvrsto definiranu granatu strukturu koju podržavaju spiralne ‘ruke’, dok nakupine zvijezda i prašine nastaju na različitim dijelovima njihovih diskova. Ove skupine zvijezda se često poslože u spiralnu formu, dok se kao u slučaju NGC 3521 osvjetljene regije pune zvijezda aranžiraju poput diskontinuiranih spiralnih ruku. Ovakav oblik, začudo, ima oko 30 posto poznatih galaksija.
Zaronite u kozmički vrtlog
Izvor: Creative Commons / Autor: NASA, ESA, S. Beckwith (STScI) i Hubble Heritage Team (STScI/AURA)
Na ovoj slici vidimo zbilja impresivan prizor – spiralnu galaksiju M51, također poznatu kao Galaksija Vrtlog.
Tanke linije prašine koje se protežu u ikoničkom uzorku ostavljaju dojam kao da se cijela galaksija polako povlači prema središtu. Graciozne spiralne ruke galaksije M51 izgledaju kao veliko stepenište koje putuje kroz svemir. Riječ je o dugim redovima zvijezda i plina prosipanih kozmičkom prašinom. Takve impresivne ‘ruke’ prepoznatljiv su dio spiralnih galaksija te služe kao jaslice za nove zvijezde.