10.07.
U subotu 10. srpnja 165. je obljetnica rođenja Nikole Tesle, jednog od najvećih izumitelja i znanstvenika koje je svijet ikad vidio.
Nevjerojatna vještina, imaginacija i upornost koje su ga krasile rezultirale su velikim brojem otkrića i patenata (112 samo u Sjedinjenim Državama), a koji su postavili temelje za velike korake čovječanstva u njegovu napretku.
Tim smo povodom izdvojili deset Teslinih izuma čije plodove ubiremo i danas, nešto manje od 80 godina nakon njegove smrti.
1. Izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije
Nesumnjivo najvažnije Teslino postignuće bilo je otkriće toga kako izmjeničnu električnu struju učiniti dostupnom za korištenje praktično bilo gdje, čime je postavio temelje za elektrifikaciju svijeta.
Za razliku od istosmjerne struje – koja gubi na snazi što je dalje od izvora – izmjenična struja vraća je u izvor. Zbog toga je znatno pogodnija kad je potrebno slati velike količine energije na velike udaljenosti, što je moguće jednostavno učiniti uz pomoć transformatora.
Njen je potencijal prvi prepoznao inženjer i poslovni čovjek George Westinghouse otkupivši većinu patenata vezanih uz nju.
Prekretnica je nastupila kad je Westinghouse uspio dobiti posao osvjetljivanja Svjetske izložbe u Chicagu (SAD) 1893. godine, potukavši pritom slavnog izumitelja Thomasa Alvu Edisona, velikog zagovornika istosmjerne struje koji je bio uvjeren da je Tesla posve u krivu.
Budućnost je za pravo dala geniju iz Smiljana pored Gospića.
2. Indukcijski motor
Do prvog trofaznog indukcijskog motora nezavisno su u isto vrijeme došli Tesla i Galileo Ferraris. Iako je Ferraris prvi predstavio svoj motor 1885. godine, Tesla se pokazao temeljitijim pri dobivanju patenta.
Indukcijski motori poznati su po izdržljivosti, lakoći održavanja i niskim troškovima.
Westinghouse je licencirao Tesline patente 1888. godine. Danas takve motore obično koristimo u usisivačima, fenovima za kosu i električnim alatima.
3. Teslina turbina
Početkom 20. stoljeća došlo je do uspona korištenja klipnih motora u automobilima. Kako bi im parirao, Tesla je osmislio vlastitu turbinu. Bila je bez lopatica i koristila je djelovanje graničnih slojeva između fluida i višestrukih vrhova glatkih diskova.
Pri testiranju motora s takvom turbinom Tesla je uspio postići učinkovitost potrošnje goriva od barem 60 posto, što se i danas smatra odličnim rezultatom. Planirao je koristiti turbinu za eksploataciju geotermalne energije.
4. Teslina zavojnica
Teslin oscilacijski transformator, kako se Teslina zavojnica još naziva, transformator je za proizvodnju visokog napona i izmjenične struje visokih frekvencija, nastao 1891. godine.
Sastavljen je od primarne zavojnice, koju čini nekoliko zavoja debele žice. U sredini primarne nalazi se sekundarna zavojnica s velikim brojem zavoja tanke i dobro izolirane žice.
Tesla je koristio svoje zavojnice za pokuse s bežičnim prijenosom energije i informacija na daljinu, a odigrale su veliku ulogu u razumijevanju prirode elektriciteta i toga kako ga iskoristiti.
5. Radijsko upravljanje na daljinu (teleautomatika)
Tesla je 1898. godine tijekom izložbe u Madison Square Gardenu u New Yorku (SAD), posvećene električnoj energiji, pokazao teleautomaton – prvi čamac na svijetu kojim je bilo moguće upravljati radiovalovima.
Nije imao patent za ovaj izum jer su mu ga u američkom Patentnom uredu odbili izdati, uvjereni da je tako nešto nemoguće. Tesla se prijavio na izložbu ne bi li im dokazao da su u krivu.
To je otkriće kasnije dovelo do puno drugih – primjerice daljinskih upravljača, robota kontroliranih na daljinu, pa (na neki način) i modernih bespilotnih letjelica.
6. Neonska rasvjeta
Fluorescentna i neonska svjetla nisu Teslino otkriće, ali ih je on svojim radom značajno unaprijedio. Vidio je naime priliku u tome što se nitko od onih koji su radili s katodnim zračenjem nije domislio kako to praktično upotrijebiti.
Stoga je počeo eksperimentirati kretanjem električnih čestica kroz plinove i tako razvio četiri vrste rasvjete, među kojima je bila i neonska. Popularizirao ju je tijekom već spomenute Svjetske izložbe u Chicagu 1893. godine.
7. Radio
Tesla je još 1895. godine bio spreman odaslati radijski signal na udaljenosti od oko 80 kilometara. Ali prije no što je uspio obaviti ključno testiranje njegov je laboratorij izgorio, pa je bio prisiljen na odgodu.
U međuvremenu je u Engleskoj Talijan Guglielmo Marconi radio na razvoju bežične telegrafije i dobio patent za svoj uređaj 1896. godine. Bio je to sustav bitno drukčiji od Teslinog te nije mogao obaviti prijenos signala na većim udaljenostima.
Tesla je svoj uređaj patentirao u SAD-u 1900. Iste godine Marconi je pokušao ishoditi američki patent, ali je odbijen jer je bio previše sličan Teslinom. To ga nije spriječilo da pokrene svoju tvrtku, iza koje su stali Edison, Andrew Carnegie i drugi moćnici tog doba.
Koristeći više Teslinih patenata, Marconi je uspio odaslati radijski signal preko Atlantika. U američkom su se Patentnom uredu 1904. godine bez jasnog obrazloženja predomislili i dodijelili mu patent.
Marconi je poslije dobio Nobelovu nagradu 1911. i 1915. godine. Tesla je tužio njegovu tvrtku, ali je u tom trenutku bio presiromašan za okršaj s velikom korporacijom.
Pravda je stigla prekasno za velikog izumitelja – Vrhovni sud 1943. godine podržao je Teslin patent nekoliko mjeseci nakon njegove smrti.
8. Okretno polje
Okretno ili rotacijsko polje magnetsko je ili električno polje koje se vrti oko neke osi. Tesla ga je otkrio 1882. godine i našao mu primjenu u modelu asinkronog motora. Njegov je rad bio temelj za današnja lebdeća pružna vozila na magnetskom jastuku.
9. Trofazna struja
Na ovom se Teslinom izumu i danas temelje proizvodnja, prijenos, distribucija i korištenje električne energije, ponajprije za trošila veće električne snage (od jedan do dva kilovata).
10. Stojni valovi
Stojni (stacionarni) val nastaje zbrajanjem dvaju valova jednake amplitude i frekvencije. Tesla je to otkriće na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće upotrijebio kako bi pokazao da Zemlja može poslužiti kao električni vodič i reagirati na električne vibracije na određenoj frekvenciji.
