U Hrvatskoj i dalje postoji diskriminacija nacionalnih manjina, posebice kad je riječ o Romima i Srbima, upozorilo je Vijeće Europe u izvješću objavljenom u četvrtak, javlja HINA.
Savjetodavni odbor Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina u svojem petom mišljenju o Hrvatskoj navodi da je hrvatski zakonodavni okvir za nacionalne manjine “općenito u skladu s odredbama Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina”.
“Donesen je obuhvatni zakon protiv diskriminacije i uspostavljene su strukture za promicanje jednakog tretmana i rješavanje pojedinačnih slučajeva diskriminacije na nacionalnoj i regionalnim razinama”, navodi se u izvješću.
No i dalje postoji diskriminacija osoba koje pripadaju određenim skupinama, posebice kad je riječ o Romima i Srbima, uključujući povratnike, upozorava se.
Odbor zato pozdravlja “proces pomirenja” koji se zbio u ljeto 2020. kad je potpredsjednik vlade, pripadnik srpske nacionalne manjine, sudjelovao u proslavi oslobođenja hrvatskog teritorija i kad su hrvatski premijer i ministri sudjelovali na komemoraciji srpskim žrtvama Domovinskog rata.
Autori izvješća ističu nadalje da se od 2017. do 2020. povećao broj kaznenih djela motiviranih mržnjom i govora mržnje u medijima i političkom diskursu, potičući jačanje radikalnog nacionalizma.
Ocijenili su “nedovoljnom” provedbu zakona protiv diskriminacije, kao i prisustvo manjina u nacionalnim medijima.
Po izvješću, javnim diskursom kad je riječ o manjinama dominiraju retorika i predrasude usmjerene protiv njih, u prvom redu protiv Srba i Roma.
Oni, kao i Židovi, predmet su “povijesnog revizionizma”, ističe Odbor.
Odbor poziva hrvatske vlasti da definiraju “globalnu strategiju u cilju promicanja dijaloga” i da se “u svim školama” podučava kulturu i povijest nacionalnih manjina.
Primjećuje također da je pristup zapošljavanju i dalje problematičan za neke manjine, kao i uvjeti stanovanja romskih obitelji koje žive u ilegalnim kampovima.
Na političkom planu Odbor poziva hrvatske vlasti da preispitaju metode popisa stanovništva o kojem ovisi zastupljenost manjina u Parlamentu, koja je trenutačno “neuravnotežena”.
“Pragovi određeni za uživanje nekih manjinskih prava previsoki su i ne idu u prilog manjinama koje su manje brojne”, zaključuje se.
