Izgleda da se bliži vrijeme ulaska Hrvatske u Schengen.
Za razliku od Rumunjske i Bugarske, koje su blokirane i na ulazak u šengensku zonu čekaju godinama, mi nismo s njima u paketu te smo ispunili sve tehničke uvjete za ulazak u tu zonu
Slijedi politička odluka odnosno jednoglasna potpora svih država članica.
Na dnevnom redu u drugoj polovini godine
Najavljuje se da bi rasprava o ulasku Hrvatske u šengensku zonu mogla biti na dnevnom redu u drugoj polovini ove godine kada Vijećem EU predsjeda Slovenija.
Diplomatski izvori tu političku situaciju opisuju “oprezno optimističnom” s “vrlo dobrim šansama”. Ipak, najveći je problem u samom konceptu i funkcioniranju Schengena unutar EU. Naime, taj je sustav prvo bio narušen migracijama, a kasnije pandemijom koronavirusa.
Dva su razloga o kojima se javno ne govori, a koji Hrvatskoj daju prednost i odvajaju je od dvojca Bugarska-Rumunjska, čiji ulazak godinama blokiraju Francuska i Njemačka.
Dosta se nagađa hoće li se ulazak Hrvatske vezati u paketu s njihovim pa na neki način i biti odgođen na neodređeno vrijeme, no to ne bi trebao biti slučaj. Razlog je gotovo banalan i tiče se zemljopisa i geopolitike. Ukratko: Hrvatska nije fizički naslonjena na glavnog generatora ilegalnih migracija.
Dok Bugarska i Rumunjska nisu u Schengenu, Grčka je izolirana
Uđu li Bugarska i Rumunjska u Schengen, uspostavlja se izravna, neprekinuta poveznica između turske granice, odakle dolaze ilegalni migranti, i ostatka EU.
Dok god te dvije države nisu u Schengenu, Grčka je kao članica EU izolirana i nema fizičku poveznicu s ostalima, a šengenski se režim svodi na zračne i morske luke.
Kroz zračni i brodski putnički promet, putnike je lako kontrolirati, no u situaciji kad ilegalni migrant prijeđe granicu Turske i uđe u Grčku, a Bugarska i Rumunjska budu članice Schengena, bez kontrole može doći do kuda želi unutar EU.
Drugi razlog, koji se također neće javno čuti, je turizam. Slovencima, Talijanima, Česima i drugima itekako odgovara da nema granica i graničnih kontrola za njihove turiste.