U prigodi obilježavanja Dana Europe predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i svi drugi predsjednici zemalja članica Europske unije upućuju zajedničko pismo građanima Europe

Razgovarajmo o Europi

Upućujemo najbolje želje svim europskim građanima povodom Dana Europe.

Ovaj Dan Europe je poseban. Drugu godinu zaredom slavimo ga u izazovnim okolnostima pandemije COVID-19. Suosjećamo sa svima onima koji su patili zbog pandemije.

Ovogodišnji Dan Europe također je poseban jer označava početak Konferencije o budućnosti Europe. Pozivamo sve građane EU da iskoriste ovu jedinstvenu priliku kako bismo oblikovali našu zajedničku budućnost.

Okolnosti oko ove rasprave o budućnosti Europe vrlo su drukčije od onih prethodnih godina. Možda se čini kako nema dovoljno vremena za dubinsku raspravu o budućnosti Europe u sadašnjoj situaciji. Naprotiv, pandemija COVID-19 podsjetila nas je na ono što je uistinu važno u našim životima: naše zdravlje, naš odnos s prirodom, naš odnos s bližnjima, međusobna solidarnost i zajednički rad. Otvorila je pitanja o načinu na koji živimo naše živote. Otkrila je jake i slabe strane europskih integracija. O svemu tome trebamo razgovarati.

Izazovi s kojima se kao Europljani suočavamo su višestruki: od borbe s klimatskom krizom i stvaranja zelenih ekonomija, istovremeno balansirajući sve veću konkurenciju među globalnim akterima, do težnje za digitalnom transformacijom naših društava. Trebat ćemo razviti nove metode i nova rješenja. Budući da smo demokracije, naša snaga je u angažiranju glasova unutar naših društava, kojih je mnogo, kako bismo pronašli najbolji put naprijed. Što više ljudi sudjeluje u širokoj i nepristranoj raspravi, to bolje za našu Uniju.

Europski projekt je bez povijesnog presedana. Prošlo je 70 godina od potpisivanja Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, odnosno 64 godine od rođenja Europske zajednice u Rimu. Tada su europski čelnici pronalazili načine kako objediniti ratom zahvaćenu Europu. Prije trideset godina, istok i zapad Europe počeli su se tješnje povezivati. Vrlo različite zemlje udružile su se u Europsku uniju. Svaka zemlja ima svoje povijesno iskustvo i svoje breme iz prošlosti, s kojima se suočava samostalno i u odnosima s drugim zemljama.

Europski projekt je projekt mira i pomirbe. Tako je bilo od njegova začeća, tako je i danas. Zalažemo se za zajedničku stratešku viziju Europe, Europe koja je cjelovita, slobodna, ujedinjena i u miru.

Sva temeljna načela europskih integracija iznimno su relevantna i danas: sloboda, jednakost, poštivanje ljudskih prava, vladavina prava i sloboda izražavanja, solidarnost, demokracija i lojalnost među državama članicama. Kako možemo zajednički osigurati da ta temeljna načela europskih integracija budu relevantna i ubuduće?

Iako se Europska unija možda ponekad čini nespremnom za suočavanje s brojnim izazovima koji su se pojavili u proteklom desetljeću – od ekonomske i financijske krize do izazova u izgradnji pravednog i poštenog migracijskog sustava EU-a te tekuće pandemije – svjesni smo kako bi svakome od nas bilo puno teže da smo sami. Kako možemo najbolje ojačati europsku suradnju i solidarnost i osigurati izlazak iz zdravstvene krize na način koji će nas učiniti otpornijima na buduće izazove?

Potrebna nam je snažna i učinkovita Europska unija, Europska unija koja će biti svjetski predvodnik u prijelazu na održivi i klimatski neutralan razvoj, odnosno razvoj poduprt digitalnim tehnologijama. Potrebna nam je Europska unija s kojom se svi možemo poistovjetiti, znajući sa sigurnošću da smo učinili sve što možemo u korist budućih naraštaja. Zajedno to možemo postići.

Konferencija o budućnosti Europe bit će prilika da otvoreno razgovaramo o Europskoj uniji i da saslušamo naše građane, posebno mlade. Ona otvara prostor za dijalog, razgovor i raspravu o tome što očekujemo od EU sutra i kako možemo pridonijeti danas.

Moramo razmišljati o našoj zajedničkoj budućnosti; stoga vas pozivamo da se pridružite raspravi kako bismo zajedno pronašli put naprijed.

Pismo su potpisali :

Zoran Milanović

Predsjednik Republike Hrvatske

Alexander Van der Bellen

Predsjednik Republike Austrije

Rumen Radev

Predsjednik Republike Bugarske

Nicos Anastasiades

Predsjednik Republike Cipra

Miloš Zeman

Predsjednik Češke Republike