RASTU DUG I DEFICIT
I govorio je Marić zaista otvoreno i radio prilično izravan pritisak na prisutnog ministra Vilija Beroša da počne smanjivati rashode zdravstvenog sustava, ali nije znao da se sjednica prenosi preko saborskog kanala na Youtubeu.
Beroš je pak odgovornost prebacivao na premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da mu je već ranije dostavio prijedloge, ali da on oklijeva zbog lokalnih izbora. Ministar financija prezentirao je brojke koje pokazuju da su dramatično rasli troškovi zdravstva . ‘Imam tu neki materijal, ovo nije za javnu distribuciju, samo ću zamahati njime, svi ovih dana mašemo nekim papirima. Otkada sam došao u Ministarstvo financija 2006., razlika između rashoda zdravstvenog sustava i prohoda iz doprinosa bila je ravno milijardu kuna’, rekao je Marić i nastavio:
‘Sjećam se da je tada u mirovinskom sustavu razlika između prihoda i isplaćenih mirovina bila već 12 milijardi kuna. Do danas je mirovinski sustav u deficitu državnog proračuna uvijek negdje na četiri posto BDP-a. Zdravstveni sustav, nažalost, ide najboljim smjerom da se približi tome. Od 2007., kada su doprinosi za zdravstvo bili 16,9 milijardi, a rashodi 18 i nešto milijardi, došli smo do godišnjih rashoda od 34 milijarde kuna, a doprinosi su porasli na 21 milijardu’, objasnio je ministar s čime se svakodnevno mora nositi.
Istaknuo je da je razgovarao sa svojim prethodnicima iz SDP-a Slavkom Linićem i Borisom Lalovcem, i da među njima nema razlika u stavovima. Svi se oni protive izdvojenosti HZZO-a iz riznice.
‘Kao Ministarstvo uvijek postavljamo pitanje što dobivamo time’, rekao je Marić. Plastično je opisao i svoje višegodišnje ‘hrvanje’ s veledrogerijama. ‘Sjećam se da sam 2017. rizničarki dao nalog da sve proračunske uštede idu u zdravstvo. Veledrogerije su tada došle sa zahtjevom od 700 milijuna kuna, a spremni su bili prihvatiti i 400 do 500 milijuna. Mi smo im iskrcali milijardu i 400 milijuna. Sljedeće godine još nekakvih 600 milijuna. Za ovu godinu predviđeni su transferi bili 2,7 milijardi, a bit će gotovo deset milijardi kuna. Rekao sam – ajmo sve anulirati. Malo sam se jučer na kraju sastanka našalio – ako mi još netko dođe s tezom da Ministarstvo financija duguje nešto, neću odgovarati za svoje postupke’, poručio je.
‘Ne možemo više. Teško mi je, nisam dovoljno pametan da bih objasnio kako to u covid-godini toliko rastu troškovi za lijekove, pa i ove posebno skupe. Svi živi rastu, a imamo podatke o smanjivanju medicinskih zahvata. Čujte, meni banka dođe i kaže – plati mi kamatu deset posto. Ali nikad to neću prihvatiti, sjednem i tučem se s njima. Danas je glavna tema odakle novac za veledrogerije. Kao da smo negdje imali zakopan novac; ljudi, povećali smo deficit, o čemu pričamo?’ kaže ministar.
‘Nemam nikakve sefove tamo u Ministarstvu i odjednom sam ih odlučio otključati. Taj dug prema veledrogerijama sada jednostavno pretačemo u dug prema bankama, prema onima kod kojih ćemo se već zadužiti. Zato sljedeći korak mora biti reforma, nešto što će predložiti Ministarstvo zdravstva. Ako ostane ovakva dinamika, mi smo za godinu dana na istom i nismo ništa napravili. Podržavam što god predložite, samo da idemo prema racionalizaciji’, poticao je Marić kolegu Beroša.
Ministar zdravstva posredno mu je odgovorio kad je ovaj već napustio sjednicu. Na stolu premijera već je neko vrijeme prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi i unapređenja upravljanja sustavom. Centralizacija zdravstvenih ustanova, zbog lakšeg upravljanja, jedan je od elementa koji ćemo poduzeti ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade nakon završetka lokalnih izbora, otvoren je bio i ministar zdravstva.
Što se tiče dugova liječnicima zbog prekovremenih sati, Beroš očekuje Marićevo zeleno svjetlo. ‘Žao mi je što više nije tu. Posljednjih četiri, pet mjeseci intenzivno komuniciramo s Ministarstvom financija i iznjedrili smo prijedlog obročne otplate tih dugova, između 600 i 700 milijuna kuna. Odgovorili smo nekoliko puta argumentirano na sva traženja ministra Marića, a sada je loptica ipak kod njih. Vjerujem da će Marić pronaći način da to riješi’, rekao je Beroš.
