Iz Opće županijske bolnice Našice stižu praktični savjeti psihologa kako se lakše suočiti s pandemijom novog koronavirusa.
Strategije suočavanja sa stresom, prilagodba na bolest, strategije smanjivanja emocionalne bolesti…samo su neka od pitanja na koje odgovore možete pronaći u letku kojeg su pripremili prof. Darija Salopek Žiha te dr.sc. Gordana Kuterovac-Jagodić iz Opće županijske bolnice Našice, javlja koronavirus.hr
Postoje dva načina kako gledati na bolest ili problem u životu.
Bolest kao izazov
Ako je za vas bolest izazov, takvim stajalištem potiču se aktivne i općenito prilagodbene strategije suočavanja s bolešću. Na bolest se gleda kao na bilo koju drugu životnu situaciju koja postavlja specifične zahtjeve i zadatke koje treba svladati. Strategije suočavanja s ovim pristupom su suradnja s medicinskim osobljem, traženje informacija, pronalaženje zamjenskih zadovoljstava, racionalno modulirana aktivnosti pasivnost.
Bolest kao neprijatelj
Ako pak na bolest gledate kao neprijatelja, onda se na bolest gleda kao na invaziju neprijateljskih snaga. S bolešću se borimo i želimo ju pobijediti. Uobičajene emocionalne reakcije ovog značenja su anksioznost, strah ili srdžba. Potiče se borba ili bijeg, ovisno o procijeni vlastitih snaga. Ovakav stav prouzrokuje nijekanje i projekciju, bespomoćnost i spremnost na predaju.
Postoji i nekoliko strategija suočavanja sa stresom koje ljudi koriste, a često krivo. To su mehanizmi suočavanja i uključuju: samokontrolu, humor, vikanje, plakanje, hvalisanje, razgovaranje o problemu, razmišljanje o probleu, namjerno trošenje energije.
Ako se ove strategije ne koriste prikladno ili se koriste na pretjeran način tada ovi isti mehanizmi postaju simptomi da je došlo do gubitka kontrole i dezorganizacije. U tom slučaju se preporuča odlazak specijalisti za psihičko zdravlje.
Smanjivanje emocionalne boli ili muke uključuje strategije poput izbjegavanja, minimaliziranja, udaljvanja, selektivne pažnje, pronalaženja pozitivnih vrijednosti u negativnih događajima. Bihevioralne strategije kao što su bavljenje tjelovježbom, meditiranje, konzumiranje alkohola, iskaljivanje srdžbe i traženje emocionalne podrške (mehanizimi samozavaravanja ili iskrivljavanja stvarnosti)
