Europskom uredbom o uspostavi digitalnih covid putovnica, sve zemlje članice EU bit će dužne uvesti takav oblik potvrde za cijepljene građane koji putuju u inozemstvo
Europska komisija je u srijedu predložila uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Europske unije tijekom pandemije. To će biti dokaz da je osoba cijepljena, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na covid-19. Novi je to korak prema uvođenju covid putovnica, o kojima je bilo rasprava i polemika u posljednjih nekoliko mjeseci, izazvanih dijelom problemima s cijepljenjem, a dijelom pojavom trećeg vala zaraze.
Dio članica EU, pa i zemlje koje su u Schengenskom prostoru, ali nisu članice skupine od 27 zemalja, poput Islanda, već su uvele neki oblik covid putovnica. Island je 21. siječnja postao prva europska zemlja koja je izdala potvrde o cijepljenju protiv koronavirusa građanima koji su primili dvije doze cjepiva. Država će priznati slične potvrde o cijepljenju izdane iz bilo koje zemlje EU-a ili šengenske zemlje. Poljska je također krajem siječnja lansirala digitalnu covid-putovnicu. Građani koji dobiju dvije doze cjepiva dobivaju potvrdu s jedinstvenim QR kodom koji se može preuzeti samo s osobnog računa javnog zdravlja putnika. Tiskana verzija dostupna je onima koji nemaju pametne telefone.
Početkom veljače su Danska i Švedska najavile da će također izdavati digitalne putovnice koje će građanima, osim putovanja, omogućiti boravak u restoranima ili prisutnost na velikim događajima poput koncerata i festivala. Ujedinjeno Kraljevstvo od početka godine priprema sustav potvrde o cijepljenju koji bi cijepljenim građanima omogućio putovanje u inozemstvo.
U Sloveniju mogu ući oni koji su preboljeli koronavirus unutar šest mjeseci i oni koji su primili dvije doze cjepiva i imaju dokaz o tome, čime više nije potreban niti PCR test. Sličnu je potvrdu uvela i Mađarska, a za takvo se rješenje zalažu Portugal i Cipar. Ondje se, kao i u Španjolskoj čeka odluka nacionalnih parlamenata o donošenju ili izmjenama zakona koji bi omogućili uvođenje potvrda ili covid putovnica.
Unatoč pregovorima i općem mišljenju kako je potrebno uvesti covid putovnice, mnogi upozoravaju na potencijalnu diskriminaciju većine stanovnika EU. Naime, prema podacima Europske komisije, dosad je cijepljeno svega 3,5 posto stanovništva. Na ruku ranije najavljenom planu o procjepljivanju 70 posto odrasle populacije do ljeta ne idu ni stalna otkazivanja isporuka pojedinih cjepiva, ali ni obustavljanje cijepljenja cjepivom AstraZenece zbog više desetaka slučaja stvaranja krvnih ugrušaka, pa i smrti nakon primljene doze.
Prije izvanrednog summita EU-a održanog krajem veljače, austrijski je kancelar Sebastian Kurz poručio da bi “zelena putovnica” bila prikladna za ljude koji su cijepljeni ili su se oporavili od zaraze koronavirusom te da bi omogućila “komadić slobode” ali i “uređen europski put ka normalnosti”. Njemačka kancelarka Angela Merkel na to je dodala: “Ali to ne znači da na kraju smiju putovati samo cijepljeni ljudi.”
I naša je Vlada zauzela stav kako će uvesti covid putovnice pod uvjetom da ne smiju biti diskriminirajuće. Epidemiolog Bernard Kaić još je u veljači upozoravao na tu mogućnost. “Može doći do diskriminacije i nisam baš zadovoljan tim rješenjem. Jer ljudi koji se ne mogu cijepiti, neće imati covid putovnicu”, poručio je Kaić još 23. veljače.
Načelnik istarskog Stožera civilne zaštite, Dino Kozlevac, smatra kako bi one mogle utjecati na uspješnost turističke sezone. Upravo je s tom intencijom EU i krenula u proces njihova odobravanja. “Što se tiče kretanja ljudi, nisam za covid putovnice. Mislim da bi to u ovoj situaciji, kad još nije puno ljudi cijepljeno, bila diskriminacija. Treba omogućiti da svi dođemo u dobru situaciju i da više ne ugrožavamo jedni druge, to je jedini pravi put”, naglasio je krajem veljače.
Znanstvenik koji se bavi biomedicinom, doktor Pero Lučin smatra da su nepotrebni registar cijepljenja ili putovnica. “Za cijeli proces procjepljivanja treba vremena jer se ne mogu svi cijepiti istog dana ili istog tjedna, to će se razvući na praktično cijelu godinu. Steći će se dovoljno pozitivnih iskustava o cijepljenju i bolje će se razumjeti nuspojave, posebice blage nuspojave koje uvijek prate reakciju na cjepivo. Nepotrebno je praviti pritisak na ljude jer će se to samo posložiti. Ljudi će i sami početi voditi računa o tome jesu li se cijepili, kao što će oni koji su se cijepili voditi računa o onima koji to nisu. Vjerojatno će se o tome među ljudima početi i razgovarati. Mislim da nije potrebno razmišljati o nekim administrativnim mjerama, većina će se ljudi cijepiti jer većina shvaća o čemu je riječ”, naglasio je Lučin još početkom ove godine.
Hrvatska samo treba prihvatiti odluku EK
S obzirom na mogućnost da će do ljeta, ako se nastavi ovim tempom, biti cijepljeno možda desetak posto žitelja EU, postavlja se pitanje tko će zaista smjeti i kamo putovati. Hrvatska je jedna od omiljenih turističkih destinacija, pa bi mogući nedolazak turista samo zbog toga što nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid bio poguban po domaće gospodarstvo. No, najveće je pitanje prava na slobodno kretanje, koje je jamčeno europskim poveljama i uredbama. I hrvatski Ustav govori o nepovredivosti ljudskog dostojanstva, a ono svakako može biti povrijeđeno prisilnim povratkom kući s prvog graničnog prijelaza.
Ustavno-pravni stručnjak Đorđe Gardašević još u siječnju je poručio da bi se za uvođenje tako restriktivne mjere u Hrvatskoj trebalo priznati da je situacija toliko ozbiljna, izvanredna, da zahtijeva izvanredna ograničenja ljudskih prava.
“Budući da takvo nešto nije uobičajeno za redovno stanje, moralo bi se priznati da se nalazimo u stanju velike prirodne nepogode (članak 17. Ustava), pa bi o uvođenju takve mjere morao odlučivati Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Ili, drugačije rečeno, sve dok vlast tvrdi da ustavnopravno imamo redovno stanje (članak 16. Ustava), ne može se uvoditi ova vrsta restrikcija, koje predstavljaju neku vrstu prisile”, objasnio je.
Podsjetimo, Hrvatska nije aktivirala članak 17. Ustava i proglasila stanje velike prirodne nepogode. Njegov kolega, Branko Smerdel tvrdi, pak, kako bi uvođenje covid putovnica u Hrvatskoj moglo biti ustavno.
“Naravno da je ustavno, iz Ustava se sve može izvući. To sam naučio od jednog profesora u Americi. On je na predavanje donio jednu tanku i jednu debelu knjižicu. Tanka knjižica bila je Ustav SAD-a, a debela je priručnik za upravljanje Toyotom. U Ustavu to ne piše, ali naravno da se iz Ustava sve to može izvesti. Dakle bit će ustavno”, poručio je Smerdel za Net.hr.
Dodaje kako je potrebno smanjiti javnozdravstveni rizik te kako bi u slučaju uvođenja covid putovnica, Hrvatska samo trebala prihvatiti odluku. “Europsko pravo obvezuje Republiku Hrvatsku, mi smo članica EU”, konstatirao je Smerdel.
Uredba, a ne preporuka
Na tragu je to ideje Europske komisije da covid putovnice propiše posebnom uredbom, jer su je države članice dužne izravno primjenjivati, suprotno od preporuka koje ionako malo država poštuje. Iako će covid putovnice vrijediti na prostoru cijele EU te Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske te će biti izdane svim građanima EU i članovima njihovih obitelji, osobama koje nemaju državljanstvo neke od država članica EU, ali imaju prebivalište ondje te posjetiteljima koji imaju pravo putovati u EU, postoji još jedan diskriminatorni faktor.
Naime, EK predlaže da se u covid putovnici prizna cijepljenje samo cjepivima koje je priznala Europska agencija za lijekove. Doduše, ostavila je izbor zemljama članicama da priznaju ili odbiju vrednovati cijepljenje drugim cjepivima. Podsjetimo, Hrvatska je u pregovorima za nabavu ruskog cjepiva Sputnik V te je započela pregovore s kineskim proizvođačima doza.
Govoreći o našoj Vladi i pripremama za dolazak velikog broja gostiju tijekom ljeta, Ministarstvo turizma složilo je popis turističkih objekata kojima će dodijeliti oznaku “Safe travels” (Sigurna putovanja) kao dokaz sigurnosti i poštivanja mjera u suzbijanju koronavirusa te započelo kampanju “Safe stay in Croatia” (Siguran boravak u Hrvatskoj)
“Imat ćemo dvije vrste oznaka Safe travels – onu WTTC-a i nacionalnu – a primjena sigurnosnih protokola te postizanje potrebne razine procijepljenosti turističkih djelatnika i cjelokupnog stanovništva doprinijet će jačanju Hrvatske kao poželjne i sigurne turističke destinacije, kojoj je sigurnost gostiju na prvom mjestu. Na listi će se nalaziti hoteli, marine, OPG-i, privatni smještaj, čak i zračne luke i trajekti. Uostalom, već smo se dokazali kao sigurna destinacija jer se u ljeto 2020. nijedan turist nije zarazio u hotelima u Hrvatskoj”, objasnila je Ivana Crnić, glasnogovornica Ministarstva turizma.
