Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je u subotu za novinsku agenciju Tanjug da je hrvatska prosvjedna nota zbog prijetnji i uvreda na račun predstavnika hrvatske nacionalne manjine na društvenim mrežama “najbesmislenija nota koju su do sada primili”.
“To je jedna od najglupljih i najbesmislenijih nota koje smo do sada primili i to osnovano tvrdim, jer je riječ o nečijim stavovima, možda prijetnjama, izljevima ružnih osjećaja ljudi na društvenim mrežama, dok se u isto vrijeme u službenim sredstvima informiranja u Hrvatskoj, protiv najviših državnih dužnosnika Srbije iznose najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede”, rekao je Selaković za Tanjug a prenio Dnevnik.hr
Selaković je naveo da državna tijela Srbije postupaju u skladu sa zakonom i štite svačiji integritet, tako da se svatko u Srbiji može osjećati sigurno.
“Ali, nemojte nam vrijeđati zdrav razum”, poručio je Selaković dodajući da je Srbija mnogo puta ranije prešutjela glupe prvokacije druge strane, ali sada neće, prenosi Tanjug.
“Nije bilo dovoljno što ste nas provocirali, nije bilo dovoljno što ste nam predsjednika nazvali ekstremno iskompleksiranim psihopatom, kao i sve koji glasaju za njega, nego nam još upućujete prosvjednu notu. Na takve stvari, Srbija će uvijek reagirati štiteći svoj državni i nacionalni interes i svoje dostojanstvo”, zaključio je Selaković.
Grlić Radman: “Minimum je da se ne komentira sadržaj nota”
Brzo je odgovorio i hrvatski ministar vanjskih poslova.
“Ja se mogu samo nasmijati na to jer uobičajeno je u diplomatskoj praksi da se zapravo te note, dakle uljuđenost u smislu komentiranja se zaustavlja na jednom konvencionalnom minimumu da se ne komentira sadržaj note. Očekujemo da vlasti Srbije poduzmu odgovarajuće mjere kako bi pronašle te počinitelje i kako bi ih odgovarajuće sankcionirali”, poručio je Gordan Grlić Radman.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske (MVEP) uputilo je prosvjednu notu Srbiji u kojoj je izrazilo zabrinutost zbog prijetnji, zastrašivanja i uvreda na račun predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji putem društvenih mreža poslije njihova zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu upotrebu.
Čelnici hrvatske zajednice u Vojvodini zatražili su od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika službenim na cijelom teritoriju Vojvodine, te u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač.
Taj je zahtjev uslijedio nakon što su vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili 4. ožujka Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja tzv. bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se oštro usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Sa Zrinjevca je uslijedila prva nota srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova u kojoj je istaknuto da „bunjevački govor nije jezik“, jer on „pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika“.
Pokretanje takvih inicijativa, poručio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, „ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa“, te bi se time i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o uzajamnom poštivanju prava manjina.
Nakon što su čelnicima HNV-a upućene prijetnje hrvatski MVEP uputio je novu notu službenom Beogradu zatraživši otkrivanje i procesuiranje počinitelja.
