‘Nordijska prerana podrazumijeva zdravu, cjelovitu hranu, više usmjerenu na biljke. Usredotočena je na konzumiranje više povrća i voća, cjelovitih umjesto rafiniranih žitarica te organski uzgojenih, lokalnih i divljih životinja što je češće moguće’, objašnjava za časopis Vogue holistička nutricionistica Maria Marlowe.
Marlowe dodaje kako je zbog usredotočenosti na cjelovitu, pravu hranu i visokokvalitetne životinjske proizvode nordijska prehrana slična paleo dijeti, ali veći naglasak stavlja na biljne izvore hrane i divlje plodove mora nego na meso.
Nordijska prehrana preferira ulovljeni losos umjesto onoga iz uzgoja, u prirodi ubrane bobice umjesto uzgojenih i jaja, umjereno konzumirana, iz uzgoja kokoši na paši, jer ‘divlja’ hrana sadrži više hranjivih tvari i ukusnija je.
‘Odaberete li divlju ili lokalno uzgojenu hranu, bit će aromatičnija jer je vjerojatno svježija ili ubrana na vrhuncu zrelosti, kad su okus i prehrambene vrijednosti proizvoda na vrhuncu. Šumsko voće, osnovni sastojak nordijske prehrane, često je manje, ali ima veću koncentraciju okusa i hranjivih tvari od većeg, vodom punog bobičastog voća koje nalazimo u trgovinama’, kaže Marlowe.
Ovo je potvrdila i analiza američkog ministarstva poljoprivrede iz 2010., kojom je utvrđeno da divlje borovnice imaju dvostruko više antioksidanta od uzgojenih borovnica.
Istaknuto mjesto u nordijskoj prehrani zauzimaju zob, korjenasto povrće, mahunarke, jogurt skyr i ulje uljane repice, kao i masnija riba poput lososa i skuše.
Zdravstvenih prednosti nordijske prehrane je više, a nekoliko studija sugerira da snižava krvni tlak i poboljšava zdravlje srca. Isto tako, podupire dugoročni, a ne kratkoročni gubitak kilograma pa je to jednostavno stil života, a ne privremeni pothvat.
Nordijska prehrana i nije tako novi fenomen, jer ljudi u Danskoj, Islandu, Norveškoj, Finskoj i Švedskoj oblikuju ovaj tip prehrane već stoljećima, ali njezin je koncept tek nedavno formaliziran i objavljen, a sastavili su ga istraživači Sveučilišta u Kopenhagenu u suradnji s restoranom Noma u Kopenhagenu koji je četiri puta osvojio naslov najboljeg restorana na svijetu.
Suosnivač Nome Mads Refslund za Dan planeta Zemlje na jelovnik jednog njujorškog restorana planira uvrstiti sezonske, lokalne i divlje sastojke uzgajane na Long Islandu pa će se na tanjurima naći namirnice kao što su šparoge, patišon tikvice, koraba, listovi crnog ribiza, zavijeni vrhovi paprati i ukiseljene zelene jagode. Refslund ima i svoj kulinarski tim koji u potrazi za hranom proučava mlade vrhove smreke, izdanke i stabljike šaša te sokove stabla breze.
Refslund naglašava kako nordijska prehrana nadilazi osobnu dobrobit i korisna je za čitavo čovječanstvo.
‘Pretežno je biljna pa je time i podnošljivija za okoliš jer zahtijeva manje prirodnih resursa. Većinu sastojaka uzgajamo, jedemo manje prerađene hrane i ne jedemo toliko govedine kao druge kulture, a umjesto nje više uključujemo ribu poput lososa i skuše, školjke, nemasne komade svinjetine ili teletine i perad’, kaže za Vogue Refslund.
Fokus na održivosti, kaže Refslund, možda je i najveća prednost ove prehrane i vjeruje da sve više ljudi naginje namirnicama koje pokušavaju nabaviti lokalno zbog svježine i svjesnosti utjecaja na okoliš.
Međutim usredotočenost nordijske prehrane na lokalno uzgojene i divlje namirnice može biti kamen spoticanja, osobito za ljude koji žive u urbanim sredinama.
‘Nordijska prehrana naglašava kuhanje kod kuće i lokalno snabdijevanje, što mnogima vjerojatno nije ni praktično ni lako’, kaže Marlowe i predlaže da ljudi prihvate ona načela ove prehrane koja mogu.
‘Jedite više cjelovitog povrća i organskih bobica, maknite rafinirane ugljikohidrate i prerađenu hranu te odaberite najkvalitetnije izvore životinjskih proteina’, kaže Marlowe dok Refslund otkriva kako uvijek pri ruci ima raženi kruh, razne cjelovite žitarice poput maranta, chia sjemenki i zobi, svježe voće, lisnato zeleno i korjenasto povrće, jaja, orašaste plodove i sjemenke, slatkovodnu ribu, jogurt i sireve.
