SLUČAJ THWAITES
Kad govore o opasnostima od porasta globalne razine mora, klimatolozi upiru prstom u ledenjak Thwaites na zapadnoj Antarktici. To je jednim od najosjetljivijih i najvažnijih točaka biološke ravnoteže na svijetu
Kad bi se kojim slučajem ledenjak Thwaites naglo otopio, to bi razinu svjetskih mora podignulo za više od pola metra, nakon čega bi se u ocean urušili i drugi ledenjaci zapadne Antarktike pa bi razina mora ubrzo porasla za čak dva, a možda i tri metra. Posljedica bi za mnoge grade na obalama svjetskih mora i oceana bila katastrofalna.
Zbog toga Thwaites mnogi nazivaju Ledenjakom Sudnjeg dana. A početkom ove godine tim znanstvenika prvi je put uočio prisutnost tople vode u vitalnoj točki ispod ledenjaka, što pomaže objasniti razlog njegovog urušavanja.
Thwaites se proteže na površini od 120 tisuća četvornih kilometara i velik je otprilike kao Velika Britanija. U otopljenom ledu koji se slijeva u Amundsenovo more sadržano je četiri posto globalnog porasta razine mora, a znanstvenike brine utjecaj daljnjeg otapanja leda na ravnotežu Zemlje koja se stalno zagrijava.
Područja otapanja leda na zapadnoj Antarktici
Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto
‘Thwaites je kamen temeljac za sve druge ledenjake zapadne Antarktike’, zabrinut je Paul Cutler, programski direktor antarktičke glaciologije pri američkoj Nacionalnoj zakladi za znanost, ovaj tjedan. ‘Nestane li, povući će za sobom i sve druge ledenjake.’
‘To je najugroženije mjesto na cijeloj Antarktici’, slaže se i Rob Larter, glavni istraživač u velikom britanskom projektu British Antarctic Survey,
Sve je počelo s industrijskom revolucijom
Čak 90 posto svog leda na Zemlji nalazi se na Antarktici. Za razliku od Arktika, ovdje se većina leda nalazi izvan vode i na kopnu. Slojevi leda ovdje su prosječno debeli 2,5 kilometra.
Razina mora nije se mijenjala dvije tisuće godina, sve do pojačanog izgaranja fosilnih goriva tijekom industrijske revolucije sredinom 18. stoljeća. Tada su počele pojačane emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Staklenički plinovi apsorbiraju toplinu Sunca, zarobljavaju je i tako zagrijavaju atmosferu i sam planet.
Naš brzo zagrijavajući planet uzrokuje porast razine mora na dvije fronte. Povišene temperature tope ledene plohe i ledenjake i gomile vode otječu u oceane. Istovremeno, oceani apsorbiraju suvišnu toplinu iz emisija stakleničkih plinova, a topla voda se širi, zauzimajući pritom više prostora od hladnije vode.
Godišnja stopa porasta razine mora udvostručila se od 1990. godine, a njegova je razina trenutno 20 cm iznad predindustrijskih prosjeka i glavni je krivac za sve češće poplave.
Što se kuha ispod ledenjaka?
Moderne tehnologije omogućavaju bolji uvid u ono što se događa s ledom i ledenjacima. Znanstvenici koji proučavaju promjene na Thwaitesu u siječnju su testirali sondu, namijenjenu istraživanju Jupiterovog mjeseca Europa.
Cilindrični robot spušten je u 600 metara duboku rupu promjera svega 35 cm kako bi istražile vode ispod površine ledenjaka.
Izmjerili su temperaturu vode, ali i njenu turbulenciju vode, kako bi iz tih podataka mogli izračunati brzinu otapanja i ukupnu stabilnost ledenjaka.
Rekordne vrućine na Arktiku
Posljednje upozorenje o otapanju ledenjaka na Antarktici dolazi u vrijeme kad se na drugoj strani planeta, na Arktiku, bilježe rekordne temperature.
I Arktik i Antarktika zagrijavaju se brže od ostatka svijeta, ali na Arktiku su temperature dosegle rekordne visine, u lipnju je u Sibiru izmjereno alarmantnih 38 Celzijevih stupnjeva, što je apsolutni rekord.
Visoke temperature potaknule su stotine divljih požara, a ruske vlasti proglasile su izvanredno stanje u sedam regija, piše Independent.
Izvor : Tportal.hr