Nakon smrti pape Franje na Uskrsni ponedjeljak, Katolička crkva sprema se za izbor njegovog nasljednika. Prema visokom vatikanskom izvoru, konklava za izbor novog pape započet će u srijedu, 7. svibnja. Datum je odlučen tijekom zatvorenog sastanka kardinala u Vatikanu, što je bio prvi takav sastanak nakon pogreba pape Franje koji je održan u subotu. Očekuje se da će službena objava datuma uslijediti uskoro.
Ovo je peta tzv. Opća kongregacija od smrti pape Franje. Još uvijek nije poznat točan broj kardinala koji će sudjelovati na ovom sastanku, poznatom i kao pretkonklava. Već danima kruže nagađanja o potencijalnim kandidatima za papu i o mogućim favoritima. Kardinali su se već sastali u danima prije samog pogreba pape Franje.
Kako se bira papa?
Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Trenutno ih je 135, uključujući i dvojicu hrvatskih kardinala, Vinka Puljića i Josipa Bozanića. Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta. Sam naziv konklava dolazi od latinskog izraza “cum clave” (pod ključem), što simbolizira izolaciju od vanjskog svijeta.
Tijekom konklave, izolirani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerojatnih kandidata, iako otvorena kampanja nije dopuštena. Ipak, kako naglašava BBC, proces izbora je “i dalje izrazito politički”. Izbor se provodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime svog izbora na komad papira. Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina glasova.
Svakog dana održavaju se po četiri kruga glasanja, sve dok jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu. Glasački listići se spaljuju nakon svake sjednice, a dim koji se ispušta iz dimnjaka Sikstinske kapele signalizira promatračima na Trgu svetog Petra i šire je li odluka donesena. Crni dim označava da kardinali nisu postigli dogovor, dok bijeli dim znači da je izabran novi papa.
Što je zapravo konklava?
Konklava, skup kardinala koji biraju sljedećeg papu, često se opisuje kao “najmoćnije svjetsko biračko tijelo” s obzirom na svoju veličinu, kako piše Financial Times. Papa Franjo, prvi neeuropski papa od 8. stoljeća, uvelike je utjecao na izbor svog nasljednika. Od 135 kardinala mlađih od 80 godina, veliku većinu je imenovao upravo on. Iako je ukupan broj kardinala izbornika tehnički ograničen na 120, Franjo nije prvi papa koji je tu granicu prekoračio.
Važno je istaknuti da većina kardinala uoči konklave neće imati detaljno znanje o svim potencijalnim kandidatima za papu. Izbor pape nije usporediv s političkim izborima, gdje kandidati iznose svoja stajališta i podvrgavaju se javnoj provjeri. Manji dio konklave čine kardinali iz Rimske kurije, koji pomažu papi u upravljanju Crkvom, dok većinu čine nadbiskupi “s terena”, iz dijeceza diljem svijeta.
U postojećem izbornom kardinalskom kolegiju nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franjo zaobišao u korist nadbiskupa s “periferija”, što odražava njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne. Ta činjenica sugerira da će u Kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, talijanskih i europskih predstavnika nego što je to bio slučaj prije.
Očekuje se da će nadolazeća konklava biti ključni događaj za budućnost Katoličke crkve i da će donijeti novog vođu koji će nastaviti ili preusmjeriti smjer Crkve u budućnosti.
Zoran / TV Wien
