Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je rekao da bi se njegov susret u Vatikanu s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom mogao pokazati povijesnim ako se postigne kraj rata s Rusijom o kojem su razgovarali. Dvojica čelnika sjedila su na dva stolca usred bazilike nagnuti jedan prema drugome bez ikakvih pomoćnika oko sebe. Razgovarali su oko 15 minuta
‘Dobar sastanak. Jedan na jedan, uspjeli smo puno razgovarati. Nadamo se rezultatima svega onoga o čemu smo pričali’, napisao je Zelenski na aplikaciji Telegram. Dvojac je razgovarao o ‘zaštiti života naših ljudi’, ‘potpunom i bezuvjetnom prekidu vatre’ te ‘pouzdanom i dugotrajnom miru koji će spriječiti povratak rata’.
Zelenski je napisao i kako je to bio ‘veoma simboličan susret koji ima potencijala postati povijesnim ako se postignu zajednički rezultati’.
‘Hvala vam, predsjedniče Donald Trump’, zaključio je svoju objavu ukrajinski predsjednik koji je s američkim kolegom razgovarao na marginama sprovoda pape Franje, u bazilici svetog Petra. Glasnogovornik Bijele kuće nazvao je sastanak ‘vrlo produktivnim’.
Drugi sastanak?
Glasnogovornik ukrajinskog predsjednika ranije je rekao da pomoćnici dvojice čelnika dogovaraju još jedan sastanak u Rimu kasnije u subotu. Međutim, Trumpov zrakoplov je poletio iz Rima bez ikakvih informacija o drugom sastanku. Zelenskijev glasnogovornik kasnije je rekao da do drugog sastanka nije došlo, navodeći zgusnuti raspored dvojice predsjednika.
Trump i Zelenskij su se nakon razgovora u bazilici pridružili drugim svjetskim vođama na Trgu svetog Petra na pogrebnoj službi za papu Franju, koji je težnju za mirom, uključujući i u Ukrajini, učinio motivom svog papinstva.
Trump, koji pritišće obje strane da se dogovore o prekidu vatre, rekao je u petak da je bilo produktivnih razgovora između njegovog izaslanika i ruskog vodstva u Moskvi te je pozvao na sastanak na visokoj razini između Kijeva i Moskve kako bi se sklopio sporazum.
Međutim, razlike između stava Bijele kuće o mirovnim pregovorima i stava Ukrajine i njezinih europskih saveznika očite su.
Crvena linija
Washington predlaže pravno priznanje da je Krim, ukrajinski poluotok koji je Moskva anektirala 2014. godine, ruski teritorij, a to Kijev i njegovi saveznici u Europi smatraju crvenom linijom koju neće prijeći.
Postoje i razlike oko toga koliko brzo bi se ukinule sankcije Rusiji ako bi se potpisao mirovni sporazum, kakva bi sigurnosna jamstva Ukrajina imala i kako bi Ukrajina bila financijski kompenzirana.
Trump i Zelenski imaju problematičan osobni odnos. Nakon burnog sastanka u Ovalnom uredu Kijev pokušava popraviti odnose, ali su se prigovori nastavili.
Zelenski je rekao da je Trump zarobljen u ‘mjehuru dezinformacija’ koji je pogodovao Moskvi, dok je američki čelnik optužio ukrajinskog da odugovlači s mirovnim sporazumom i daje ‘zapaljive’ izjave.
Ali njih dvojica trebaju jedan drugoga. Trumpu je potrebna podrška Zelenskog kako bi realizirao svoju ambiciju brzog mira između Rusije i Ukrajine, dok Kijevu treba Trumpov pritisak na Moskvu da ublaži neke od težih uvjeta koje Putin postavlja, naglašava Reuters.
Ruske snage zauzele Kursk?
A sve to događa se dok ruske snage zauzimaju Kursk. Naime, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruske snage ponovno preuzele kontrolu nad regijom Kursk, gdje je Ukrajina prošle godine pokrenula iznenadnu ofenzivu, što bi moglo predstavljati veliki zaokret u tijeku rata.
Dok Kijev zasad šuti o tim tvrdnjama, a neovisne potvrde s bojišta još nema, potencijalni gubitak Kurska mogao bi ozbiljno poljuljati političku poziciju Ukrajine i moral njezinih snaga nakon tri godine iscrpljujućeg sukoba.
‘Avantura kijevskog režima potpuno je propala. To je temelj za buduće uspjehe ruske vojske’, rekao je Putin u subotu, čestitavši ruskim snagama za koje tvrdi da su porazile ukrajinsku vojsku u toj regiji. Kijev se zasad nije službeno oglasio o Putinovim tvrdnjama, a CNN nije mogao neovisno potvrditi izvješća s bojišta.
Na snimci se vidi kako glavni časnik ruske vojske Valerij Gerasimov podnosi izvještaj Putinu u kojemu ga obavještava da su ukrajinske snage protjerane iz posljednjeg dijela Kurske regije. Riječ je o dijelu koji su držali još od ofenzive u kolovozu 2024. Gerasimov je Putinu rekao da su veliku ulogu u ruskim vojnim uspjesima u Kursku imali sjevernokorejski vojnici.
Od tada, Rusija se borila kako bi protjerala ukrajinske snage sa svojega teritorija, dok je Kijev ulagao značajne resurse kako bi zadržao osvojena područja, računajući da će Kursk poslužiti kao važno sredstvo u mogućim mirovnim pregovorima. Operacija je također imala cilj rasteretiti pritisak na istočnu bojišnicu.
Ako su Putinove tvrdnje točne, nada da će se Kursk iskoristiti kao pregovarački adut sada je propala, a povlačenje ukrajinskih snaga moglo bi negativno utjecati i na politički ugled Kijeva, kao i na moral ukrajinske vojske nakon tri godine rata. U svome obraćanju, Putin je izjavio kako ponovno zauzimanje Kurska ‘stvara uvjete za daljnje uspješno djelovanje naših trupa na drugim važnim područjima bojišta’.
