Hrvatski sabor u nastavku sjednice raspravlja konačni prijedlog Zakona o grobljima kojim se predviđa uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. svibnja 1990. godine, a koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku. Zakonom se predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje , ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu. U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana.
Zakon je u ime Vlade predstavio potpredsjednik Vlade Branko Bačić. “Zakon o grobljima koji je na snazi nije imao propise kako ukloniti napise i ploče koji nisu u skladu s ustavnim poretkom, nastali su tijekom okupacije i mirne reintegracije. Zato smo propisali da će se uklanjanje takvih natpisa i spomenika koji vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje sugrađana, provoditi postupkom pred nadležnim upravnim tijelom za komunalne poslove koje će donositi rješenje po prijavi ili putem upravitelja groblja. Nadležna osoba može zatražiti mišljenje Povjerenstva koje će osnovati župan. U njemu moraju biti povjesničar, povjesničar umjetnosti i pravnik, mišljenje nije obvezujuće. no upravitelj postupka ga je dužan tražiti. Mi smo prema rješenju iz prvog čitanja propisali privremenog zastupnika ako nam je nepoznato boravište ili prebivalište vlasnika groba, sada smo konačnim prijedlogom zakona definirali da je obavještavanje putem oglasne ploče”, rekao je.
U replici je Stipo Mlinarić Ćipe (DP) pitao Bačića gdje građani mogu prijaviti neprimjeren sadržaj na grobnim mjestima. “Uprava groblja, jedinica lokalne samouprave ili građanin, ako ocijeni da je tekst na ploči suprotan ustavno-pravnom poretku, prijavu može podnijeti nadležnom prijavnom uredu Županije na čijem se području nalazi grob, nadležno tijelo će postupati sukladno zakonu, tražiti mišljenje Povjerenstva, donijeti rješenje na koje postoji pravo žalbe”, odgovara potpredsjednik Vlade.
Šimpraga: ‘Jasna nam je poruka, a što je s ustaškim simbolima?’
Irena Dragić (SDP) zapitala se vodi li nas ovo u samovolju jer mišljenje Povjerenstva nije obvezujuće prilikom, a Dubravka Lipovac Pehar pitala je kako možemo biti sigurni da se nakon uklanjanja neće pojaviti nove ploče sa spornim natpisima. “Zakon propisuje da je protivno zakonu i potrebno ukloniti ploče koje vrijeđaju osjećaje, to se odnosi i na pro futuro, ako bi se postavljale takve ploče, na isti način će se postupati”, rekao je Bačić.
Nakon replika otvorena je rasprava, a prva na redu bila je zastupnica iz Kluba zastupnika SDP-a, Irena Dragić. “Treba reći da se ovaj zakon ne donosi samo zbog potrebe, već i pod političkim pritiskom, pod krinkom uklanjanja spornih spomenika, što je uvjetovao DP. U obrazloženju se navodi da je cilj ukloniti natpise koji veličaju agresiju na RH i vrijeđaju moralne osjećaje građana RH. SDP podržava uklanjanje obilježja koja veličaju četništvo, no upozoravamo na probleme. Iako zakon predviđa osnivanje povjerenstva, ne postoje jasni kriteriji za odlučivanje, nadzor nad radom je upitan, a mišljenja tog povjerenstva neće biti obvezujuća. To otvara prostor za političko manipuliranje i ideološke interpretacije prošlosti. Postoji opasnost da se uklanjanje spomenika pretvori u selektivne interpretacije povijesti. Zakon o grobljima je nužnost, no bez jasnih procedura možemo se suočiti s ozbiljnim političkim posljedicama.”
Zatim se u ime kluba zastupnika SDSS-a javila Anja Šimpraga. “Zakon otvara vrata diskriminaciji; on je politički alat koji može produbiti podjele u društvu. Otvara se Pandorina kutija povijesnog revizionizma. Ne znam je li ikada tako brzo donesen zakon, ali poruka nam je jasna. Odluka koja zabranjuje simbole koji vrijeđaju i veličaju agresiju, ne definira jasno što spada u tu kategoriju. Što znači ‘vrijeđati nacionalne osjećaje’? Tko definira granicu između sjećanja i uvrede? Za jedne je ćirilični natpis uvredljiv, za druge je dio identiteta. Primjer apsurda je iz općine Vrsi gdje je ćirilična nadgrobna ploča uklonjena bez ikakvog objektivnog temelja, unatoč tome što je ćirilica priznato pismo. Kako to da drugi simboli povezani s ustaškom ideologijom nisu obuhvaćeni ovim zakonom? Tko će o tome odlučivati? Povjerenstvo županije? To lako može postati alat za revanšizam. U Benkovcu su srpski spomenici već meta revizionizma. Sastav povjerenstva ne jamči objektivnost, niti uključuje predstavnike manjina. Kako možemo vjerovati da će donositi nepristrane odluke? Ovaj Zakon predstavlja napad na temeljna ljudska prava i pijetet nad pokojnicima. Ako želimo društvo abolirati od nasljeđa i zla koje predstavlja ustaška i četnička ideologija, to je jednostavno, no, ako ćemo abolirati jedne, a kazniti samo druge, to neće biti dobro za Hrvatsku”.
Na to se javio Ćipe. “Goebbels bi se postidio ovog govora, nemojte manipulirati, nitko neće skidati natpise na ćirilici nego će se skidati četnički spomenici, da su vam smetali, uklonili bi ih sami kada ste bili na vlasti”.
