Kineski dužnosnici i kompanije žele zbližiti odnose s Europskom unijom usred trgovinskog rata koji vodi Donald Trump. Ipak, unatoč svim njihovim nastojanjima, Unija ostaje duboko skeptična, strahujući da bi mogla postati odredište za višak kineske robe koja više ne može u SAD.
Peking pokušava ojačati suradnju s najvećim svjetskim trgovinskim blokom kako bi osigurao alternativna tržišta za svoje proizvode, bez obzira na visoke američke carine. Posljednjih tjedana Kina je poslala više trgovinskih delegacija u europske prijestolnice, dok kineske tvornice ozbiljno razmatraju preusmjeravanje robe prema EU, prenosi Financial Times.
I čelnici EU-a ističu potrebu za jačom suradnjom s Kinom, što je preokret u odnosu na ranije pozive za ‘smanjenje rizika’ od prevelike ovisnosti o kineskim opskrbnim lancima. Ipak, pokušaji ponovnog uspostavljanja odnosa suočeni su s ozbiljnim izazovima – od kineskog trgovinskog suficita i ograničenog pristupa njihovom tržištu, do prikrivene potpore Moskvi u ratu protiv Ukrajine.
„Vrijeme je da Kina i Europa krenu naprijed“, izjavio je Zhang Yansheng, viši istraživač u državnom think tanku Kineske akademije za makroekonomske studije. Dodao je kako Trumpova carinska politika ‘predstavlja priliku za redefiniranje trgovinskih odnosa – Kina bi trebala više izvoziti u Europu, ali i povećati uvoz’.
Trump je uveo nove carine na kineski izvoz, koje su dosegle 245 posto, što je ozbiljno pogodilo trgovinu između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Kao odgovor, Peking je uveo protucarine od 125 posto. U međuvremenu je i EU pogođena carinama od 10 posto, s mogućnošću povećanja na 20 posto ako u iduća tri mjeseca ne ispuni zahtjeve Washingtona.
Ova napeta situacija izazvala je novi val diplomatskih aktivnosti između Pekinga i Bruxellesa, dok obje strane pokušavaju pronaći ravnotežu u odnosima sa SAD-om. Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je prošlog tjedna, tijekom susreta sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom, kako bi Kina i EU trebale ‘zajednički stati na kraj jednostranom pritisku’.
Čak je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja inače snažno zagovara smanjenje ovisnosti o Kini, poručila kineskom premijeru Liju Qiangu da bi obje strane trebale surađivati kako bi osigurale veću stabilnost i predvidljivost globalnog gospodarstva.
„I EU i Kina trebaju alternativna tržišta, ali i osjećaj stabilnosti“, rekao je François Chimits, ekonomist iz Mercator instituta za kineske studije (MERICS). „S taktičkog aspekta, jačanje bilateralne suradnje povećava njihovu pregovaračku snagu prema SAD-u.“
Kinesko ministarstvo trgovine posljednjih je tjedana poslalo delegacije na događaje u Stockholmu, Budimpešti, Oslu i Hannoveru kako bi potaknulo interes za ulaganja u Kini. Ipak, strane kompanije sve češće ističu prepreke pri ulasku na kinesko tržište.
Peter Burnett, izvršni direktor Kinesko-britanskog poslovnog vijeća, naglasio je kako je Peking nedavno poslao veliko izaslanstvo dužnosnika i poslovnih ljudi na događaj ‘Investirajte u Kinu’, održan u londonskom Centru kraljice Elizabete II. „Poruka Kine međunarodnim poduzećima je jasna: dobrodošli ste i želimo veću suradnju“, poručio je.
Kineski proizvođači i izvoznici također sve aktivnije traže partnere na europskim tržištima. „Intenzivno radimo na širenju poslovanja u Europi i već vidimo konkretne rezultate“, rekao je menadžer iz tvrtke Petpal, jednog od vodećih kineskih proizvođača hrane za kućne ljubimce.
Jaromir Cernik iz kompanije CTP, koja ulaže u industrijsku imovinu diljem Europe, smatra da će američke carine ubrzati ‘globalizaciju kineskih poduzeća’. Dodao je kako kineska potražnja za tvorničkim i skladišnim prostorom u Europi ubrzano raste.
Unatoč kineskim naporima, europske vlade, prema izvorima bliskim kineskim delegacijama, zasad imaju malo konkretnih prijedloga – velik broj europskih kompanija još uvijek s oprezom promatra mogućnosti ulaganja u Kinu. Prema istraživanju Europske gospodarske komore u Kini, više od četvrtine ispitanih tvrtki je pesimistično u vezi s budućim rastom, dok je 44 posto izrazilo zabrinutost za profitabilnost.
Slaba potrošnja unutar Kine dodatno doprinosi deflacijskim pritiscima, što pojačava cjenovnu konkurenciju i čini kinesko tržište manje privlačnim za strane ulagače.
Svaki pokušaj smanjenja napetosti morao bi se također suočiti s nizom ozbiljnih izazova. EU je kritizirao Kinu zbog njezinog savezništva s Rusijom i neizravne podrške invaziji na Ukrajinu. Osim toga, Belgija je pokrenula istragu protiv tvrtke Huawei zbog sumnji u podmićivanje članova Europskog parlamenta – što tvrtka odlučno opovrgava.
U simboličnom potezu, kineski predsjednik Xi Jinping otkazao je samit kojim se trebala obilježiti 50. godišnjica diplomatskih odnosa s EU-om. Umjesto toga, u srpnju će ugostiti Ursulu von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antónia Costu u Pekingu – iako je susret prvotno bio planiran u Bruxellesu. U isto vrijeme, Xi će sudjelovati na paradi u Moskvi povodom Dana pobjede, kojom se obilježava 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata.
Trgovina i dalje ostaje jedan od glavnih izvora napetosti. Prošle godine kineski izvoz u Europsku uniju bio je više nego dvostruko veći od uvoza iz EU-a, što je izazvalo zabrinutost da Kina koristi višak svojih industrijskih kapaciteta kako bi kompenzirala slabosti domaće ekonomije – pri čemu preplavljuje europsko tržište jeftinom robom i ugrožava lokalne proizvođače.
Von der Leyen je prošlog mjeseca ponovno izrazila zabrinutosti koje je ranije iznio i Donald Trump, upozorivši da neke zemlje ‘nepošteno koriste postojeća pravila’. Europska unija pokrenula je niz istraga vezanih uz trgovinsku zaštitu – uključujući slučajeve električnih vozila i šperploče – što je u nekim slučajevima rezultiralo carinama višim od 100 posto. Kao odgovor, Kina je otvorila protuistrage protiv europskog izvoza svinjetine, konjaka i mliječnih proizvoda.
„Odnosi između Europe i Kine trenutno su na povijesno niskoj razini zbog rastuće trgovinske neravnoteže, kineske potpore Rusiji i sve češćih kibernetičkih napada iz Kine diljem Europe“, izjavio je Noah Barkin iz konzultantske kuće Rhodium Group. „U takvim okolnostima teško je zamisliti značajno poboljšanje odnosa između Bruxellesa i Pekinga.“
Ako pregovori sa Sjedinjenim Državama ne uspiju i carine ostanu na snazi, Europska unija bi mogla zaključiti da je čak i nepovoljan dogovor s Pekingom bolji od otvaranja trgovinskog rata na dvije fronte – s Kinom i SAD-om.
U razgovoru za Financial Times, Ursula von der Leyen izjavila je da će EU ‘poduzeti zaštitne mjere’ protiv dampinga, uz napomenu da je kineski premijer Li obećao mjere koje bi trebale potaknuti domaću potrošnju i apsorbirati višak proizvodnje.
Kina i EU dogovorile su jačanje dijaloga na visokoj razini kako bi se riješila pitanja vezana uz carine na kineska električna vozila. Peking također može računati na potporu nekih velikih njemačkih kompanija koje imaju snažnu prisutnost u Kini. Nedavno je među predstavnicima njemačkih korporacija u toj zemlji kružio politički dokument koji poziva novu njemačku vladu da ‘odigra aktivniju ulogu’ u zaštiti njihovih poslovnih interesa.
Zoran / TV Wien
