Veliki petak, dan koji slijedi nakon Velikog četvrtka, zauzima centralno mjesto u svetom trodnevlju i kršćanskoj vjeri uopće. To je dan duboke žalosti, pokore i promišljanja o Kristovoj muci i smrti na križu za spasenje čovječanstva. Ove godine, Veliki petak pada na 18. travnja, dan kada se vjernici diljem svijeta ujedinjuju u molitvi i sjećanju na najveću žrtvu u povijesti.
Za razliku od ostalih dana u godini, na Veliki petak se ne slavi sveta misa. Umjesto toga, obilježava se Služba Muke Gospodnje, poseban obred usredotočen na čitanje izvještaja o Isusovoj patnji i smrti. Liturgija Velikog petka uključuje službu riječi, klanjanje križu i pričest hostijama posvećenim na Veliki četvrtak.
Post i nemrs: Izraz pokore i suosjećanja
Veliki petak je u Katoličkoj crkvi zapovijedani dan posta i nemrsa. Post znači da se vjernici trebaju najesti samo jednom tijekom dana. Nemrs podrazumijeva uzdržavanje od mesa. Ovaj dvostruki oblik pokore ima za cilj usmjeriti vjernike na duhovno promišljanje i suosjećanje s Kristovom patnjom. Uzdržavanje od tjelesnih užitaka pomaže vjernicima da se usredotoče na duhovnu dimenziju i bolje razumiju Kristovu žrtvu.

Iako se post i nemrs tradicionalno povezuju s uzdržavanjem od hrane, važno je naglasiti da se pokora može izraziti i na druge načine. To može uključivati uzdržavanje od određenih aktivnosti, posvećivanje više vremena molitvi ili pomaganje drugima u potrebi. Smisao pokore je osobni i usmjeren na duhovni rast i preobrazbu.
Služba Muke Gospodnje: Uronjavanje u otajstvo Kristove smrti
Služba Muke Gospodnje kulminira klanjanjem križu. Križ, simbol Kristove smrti, postaje predmetom duboke meditacije i poštovanja. Vjernici pristupaju križu i kleknu pred njim u znak poštovanja i zahvalnosti za Kristovu žrtvu. Ponekad se križ ljubi, kao izraz bliskosti i jedinstva s Kristom u njegovoj patnji.
Obred klanjanja križu je iznimno snažan i emotivan. On podsjeća vjernike na cijenu otkupljenja i potiče ih na razmišljanje o vlastitom životu i odnosu prema Bogu i bližnjima. Tišina, molitva i kontemplacija prožimaju ovaj dio liturgije, stvarajući atmosferu duboke poniznosti i predanosti.
Značenje Velikog petka u suvremenom svijetu
U današnjem svijetu, obilježenom užurbanim tempom života i materijalističkim vrijednostima, Veliki petak nudi priliku za stanku i introspekciju. To je dan kada se vjernici pozivaju da se usredotoče na ono što je uistinu važno: na duhovne vrijednosti, ljubav, žrtvu i služenje drugima.
Razmišljanje o Kristovoj muci i smrti može nam pomoći da bolje razumijemo patnju i nepravdu koje postoje u svijetu oko nas. Može nas potaknuti da budemo suosjećajniji prema onima koji trpe i da se aktivno zalažemo za pravdu i mir.
Veliki petak je podsjetnik da život nije samo uživanje i osobni probitak, već i spremnost na žrtvu i služenje drugima. Kristov primjer nas poziva da budemo bolji ljudi, da ljubimo jedni druge i da se borimo za pravedniji i humaniji svijet.
U konačnici, Veliki petak nas priprema za slavlje Kristova uskrsnuća, koje je temelj kršćanske vjere. Bez tame Velikog petka, ne bi bilo ni svjetla Uskrsa. Kroz Kristovu smrt, zadobili smo novi život i nadu u uskrsnuće. Zato ovaj dan promatramo s dubokim poštovanjem, pokorom i nadom u vječni život.
Zoran / TV Wien