Znanstvenici već godinama upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice klimatskih promjena, ali nova studija dodaje još jednu zabrinjavajuću stavku na taj popis: pomicanje Zemljinih geografskih polova. Drugim riječima, kako se ledeni pokrovi tope, planet doslovno gubi ravnotežu – i to ne metaforički.
Istraživanje objavljeno u ožujku u časopisu Geophysical Research Letters pokazuje da bi se do kraja 21. stoljeća smjer i pozicija Zemljine rotacijske osi mogli značajno promijeniti – i to zbog globalnog otapanja leda. Modeli pokazuju da bi se zemljopisni polovi mogli pomaknuti i do 27 metara u odnosu na svoje današnje položaje, što je posljedica preraspodjele mase na Zemlji uzrokovane gubitkom ledenih površina i porastom razine oceana.
Zemlja, dok rotira, oscilira oko svoje osi slično kao što se vrh lagano ljulja dok se vrti. Neki od tih pomaka su prirodni i predvidivi – posljedica su primjerice kretanja zraka i oceana – no zadnjih godina sve više pažnje dobivaju promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. Stručnjaci sa sveučilišta ETH u Zürichu analizirali su pomicanja polova u razdoblju od 1900. do 2018., uzimajući u obzir i različite scenarije klimatskih projekcija, kako bi predvidjeli što nas čeka do 2100. godine, prenosi LiveScience.
Najveći utjecaj Grenlanda i Antarktike
Ako se nastavi trenutni tempo emisije stakleničkih plinova, sjeverni pol mogao bi se pomaknuti prema zapadu za više od 27 metara. Čak i u znatno povoljnijim uvjetima, pomak bi bio značajan – oko 12 metara. Najveći utjecaj u toj promjeni imalo bi otapanje ledenih masa s Grenlanda i Antarktike, a potom i povlačenje manjih ledenjaka širom svijeta.
Mostafa Kiani Shahvandi, jedan od autora studije, ističe da učinak topljenja leda u današnje vrijeme nadmašuje prirodni fenomen poznat kao glacijalna izostatska prilagodba – proces kojim se tlo uzdiže nakon što se povukao led s kraja posljednjeg ledenog doba. To, prema njegovim riječima, pokazuje koliku moć zapravo imaju aktivnosti suvremenog čovjeka: „Ljudi su uspjeli više pomaknuti polove nego ledena doba.“
Iako se ovakve promjene možda čine apstraktnima, one imaju vrlo konkretne posljedice – posebno za satelitsku navigaciju i svemirske letjelice, koje se oslanjaju na preciznu poziciju Zemljine osi kao orijentacijski sustav. Ako se os pomakne, poremećaji u navigaciji mogli bi postati sve češći i ozbiljniji.
Znanstvenici planiraju u sljedećim fazama istraživanja analizirati paleoklimatske podatke kako bi otkrili koliko su se polovi mijenjali u prethodnim razdobljima prirodnih klimatskih oscilacija. Cilj je usporediti prirodne procese s današnjim promjenama i bolje razumjeti razmjere čovjekovog utjecaja na sam temelj funkcioniranja planeta.
Foto : Mario Hagen from Pixabay
