Početkom ove godine u Njemačkoj, a nedavno i u Mađarskoj i Slovačkoj, ponovno se pojavila slinavka i šap – izrazito zarazna virusna bolest koja prvenstveno pogađa životinje s papcima, poput goveda, koza, ovaca i svinja. U Njemačkoj je zaraza otkrivena kod vodenih bivola u pokrajini Brandenburg, no situacija je ubrzo stavljena pod kontrolu i zemlja je ponovno dobila status slobodne od bolesti od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja.
Nasuprot tome, u ožujku se bolest proširila u Mađarskoj, točnije u regiji Györ-Moson-Sopron, a potom i u Slovačkoj, gdje je potvrđena na tri farme mliječnih goveda. S obzirom na to da se radi o pograničnom području koje se nalazi na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije, Austrija je reagirala zatvaranjem svojih granica za uvoz stoke iz susjednih zemalja. Ovo područje udaljeno je tek dvjestotinjak kilometara od hrvatske granice, što je zabrinjavajuće jer se virus može širiti zrakom na udaljenostima i do 40 kilometara.
Slinavka i šap smatra se najzaraznijom bolešću među životinjama, ističe prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Iako u Hrvatskoj nije zabilježena još od 1978. godine, te je u većem dijelu Europe desetljećima bila iskorijenjena, bolest je i dalje prisutna u dijelovima Afrike i Azije. Virus se može prenijeti različitim putem, uključujući zrak, što dodatno povećava opasnost od širenja.
Bolest pogađa i domaće i divlje papkare, a najteže posljedice imaju goveda. Klinička slika uključuje pojavu vezikula i rana u usnoj šupljini, na sluznici nosa, vimenu i papcima. Karakteristični simptomi su pojačano slinjenje, zbog čega je bolest nazvana “slinavka”, te hromost, što objašnjava dio naziva “šap”.
Iako je smrtnost niska – oko pet posto i to prvenstveno kod mladih životinja – ekonomske posljedice mogu biti razorne. Kod odraslih životinja često dolazi do trajnog smanjenja proizvodnje mlijeka, što uz visoku zaraznost i uginuća mladih čini ovu bolest jednom od najvećih prijetnji stočarstvu uopće, upozorava prof. Barbić.
Oglasili se iz Ministarstva
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede napominje se da u ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda te da je pobol (morbiditet) gotovo stopostotan, dok smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje te sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Također se ističe da bi pojava slinavke i šapa imala katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo.
Na pitanje je li meso oboljelih životinja opasno za konzumaciju, prof. Barbić odgovara da meso niti jedne bolesne životinje nije primjereno za ljudsku konzumaciju. Takošer kaže kako razlog recentne pojave bolesti u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nije utvrđen. “Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj. Nitko još nije pouzdano potvrdio kako je uzročnik ušao na lokaciju u Njemačkoj, a poslije i u Slovačku. U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi – ponovit ću da je to najkontagioznija bolest u životinja – naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza.”
