Mikroplastika, sveprisutni zagađivač koji se nalazi u gotovo svemu što nas okružuje, od hrane i odjeće do vode i kućanskih predmeta, postala je neizbježan dio naših života. Znanstvenici vjeruju da svatko od nas posjeduje mikroplastiku u svom tijelu, a najnovija istraživanja upozoravaju na potencijalne posljedice za naše zdravlje i izgled.
Sitne čestice mikroplastike, manje od 5 milimetara, ulaze u naše tijelo konzumacijom i se akumuliraju tijekom vremena. Studije su pokazale njihovu prisutnost u krvi, slini, pa čak i u vitalnim organima poput bubrega, placente i mozga. Zabrinjavajuće je da mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu i povećati rizik od srčanih bolesti, raka, upalnih bolesti crijeva i drugih ozbiljnih stanja.
Kako bismo lakše shvatili potencijalne učinke ovih toksina na naš izgled, britanska tvrtka za recikliranje pokrenula je inovativan projekt. Koristeći umjetnu inteligenciju (AI), stvorili su vizualne prikaze koji ilustriraju kako dugotrajna izloženost mikroplastici u različitim koncentracijama može utjecati na izgled muškarca i žene.
Učinci mikroplastike: AI simulacija otkriva zastrašujuće promjene
Istraživači su istaknuli da su slike generirane pomoću umjetne inteligencije procjena utjecaja mikroplastike na temelju znanstvenih studija. Različite razine izloženosti mikroplastici imaju različite posljedice:
Visoka razina izloženosti: Ljudi koji su stalno izloženi visokim razinama mikroplastike, bilo putem radnog okruženja, loše kvalitete vode za piće ili česte uporabe sintetičkih materijala, mogu iskusiti sljedeće:
- Kronične upale kože, osipi ili bolesti slične ekcemima.
- Intenzivniji znakovi preranog starenja.
- Plavi ili ljubičasti tonovi kože na usnama/vršcima prstiju (zbog oslabljene funkcije pluća).
- Sporiji refleksi, problemi s pamćenjem i mentalna zbunjenost zbog mogućih mikroplastičnih čestica u mozgu.
- Neobjašnjivo povećanje ili gubitak težine, neredoviti menstrualni ciklus.
- Prorjeđivanje ili gubitak kose zbog poremećaja hormonskog sustava.
- Promjena boje kože, tvrde kvržice ili lezije koje ne zacjeljuju pravilno mogu ukazivati na oštećenje stanica.
Srednja razina izloženosti: Oni koji redovito konzumiraju prerađenu hranu, jedu puno plodova mora i koriste sintetičke tkanine, kao i žive u područjima s visokim zagađenjem zraka, mogu se suočiti sa:
- Povećanom iritacijom kože i znakovima preranog starenja (fine linije i bore).
- Crvenim i nadraženim očima zbog izloženosti mikroplastici u onečišćenom zraku.
- Blagim poteškoćama s disanjem (kašalj i zviždanje).
- Hormonskim poremećajima koji dovode do oscilacija težine i probavnih problema.
- Trajnim umorom i mentalnom zbunjenošću.
Niska razina izloženosti: Čak i kontakt s mikroplastikom putem hrane, pića i okoliša, iako naizgled bezopasan, može uzrokovati:
- Blage promjene na koži (suhoća, crvenilo i iritacija).
- Promjene u crijevnom mikrobiomu koje dovode do nadutosti, želučanih tegoba i probavnih smetnji.
- Blagi umor uzrokovan blagom upalom.
Kako smanjiti zagađenje mikroplastikom i zaštititi svoje zdravlje?
Iako je nemoguće u potpunosti izbjeći izloženost mikroplastici, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili njezin utjecaj:
- Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu, posebno za hranu i piće.
- Odlučite se za organsku, cjelovitu hranu i izbjegavajte prerađenu hranu.
- Koristite boce za vodu i posude za piće od nehrđajućeg čelika ili stakla.
- Nosite odjeću od prirodnih materijala poput pamuka, lana ili vune.
- Provjerite etikete kozmetičkih proizvoda i birajte one s prirodnim sastavom.
- Smanjite konzumaciju plodova mora ili birajte lokalne i održive proizvode bez plastične ambalaže.
- Koristite drvene žlice i daske za rezanje, te staklene posude za čuvanje hrane. Izbjegavajte zagrijavanje hrane u plastičnim posudama.
Svjesnim odlukama i promjenama u svakodnevnim navikama, možemo smanjiti izloženost mikroplastici i zaštititi svoje zdravlje, ali i doprinijeti očuvanju okoliša za buduće generacije. AI slike koje prikazuju potencijalne učinke mikroplastike predstavljaju snažan podsjetnik na važnost ovog problema i potrebu za hitnom akcijom.
Zoran / TV Wien
