Izjave generala Zalužnog potresaju temelje sigurnosti
U nedavnim događajima koji su uzburkali duhove unutar političkih i vojnih krugova, bivši vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni, iznio je niz tvrdnji koje otvaraju ozbiljna pitanja o sigurnosti i ulozi NATO saveza. Tijekom predavanja studentima u Lavovu, Zalužni je otkrio da mu je u jednom trenutku naloženo da prešuti informacije o ruskim dronovima koji su pali na teritorij Rumunjske, članice NATO-a. Ova izjava, zajedno s njegovom kritikom članka 5. NATO saveza, izazvala je brojne reakcije i potaknula debate o stvarnoj učinkovitosti kolektivne obrane unutar Saveza.
Zalužni, sada ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, poznat je po svojoj iskrenosti i nekonvencionalnim pristupima. Njegove riječi nose posebnu težinu, s obzirom na njegovo prethodno iskustvo na čelu ukrajinske vojske, koja se već više od dvije godine bori protiv ruske agresije. Njegova izjava o incidentu s ruskim dronovima u Rumunjskoj otvara pitanje transparentnosti i spremnosti NATO-a da javno odgovori na potencijalne prijetnje.
Incident s ruskim dronovima: Prikrivanje istine ili diplomatski oprez?
Zalužnijeva tvrdnja da mu je naređeno da šuti o ostacima ruskih dronova na rumunjskom tlu izaziva ozbiljnu zabrinutost. Rumunjska, kao članica Sjevernoatlantskog saveza, uživa kolektivnu sigurnost koju osigurava članak 5. Ugovor o NATO-u. Prema tom članku, napad na jednu članicu smatra se napadom na sve članice, što obvezuje Savez na kolektivni odgovor.
Ako su ostaci ruskih dronova doista pronađeni na rumunjskom teritoriju, to bi predstavljalo potencijalnu povredu suvereniteta zemlje i moglo bi se smatrati agresivnim činom. U takvom scenariju, javno priznavanje incidenta i pokretanje odgovarajuće istrage bilo bi od ključne važnosti za očuvanje vjerodostojnosti i odvraćajuće moći NATO-a.
Međutim, moguće je i da su odluke donesene u svrhu diplomatskog opreza. Vlade često preferiraju suzdržanost u javnim izjavama, posebno u osjetljivim geopolitičkim situacijama, kako bi izbjegle eskalaciju sukoba. Možda su rumunjski ili NATO dužnosnici procijenili da bi javno obznanjivanje incidenta moglo dovesti do neželjenih posljedica, poput pogoršanja odnosa s Rusijom ili izazivanja panike među stanovništvom.
U svakom slučaju, Zalužnijeva izjava naglašava potencijalni jaz između teorije i prakse u kontekstu NATO-ove kolektivne obrane. Ako se od visokog vojnog dužnosnika traži da prešuti informacije o potencijalnom kršenju suvereniteta članice NATO-a, to postavlja pitanje prioriteta unutar Saveza. Jesu li politički obziri važniji od transparentnosti i zaštite vlastitih članica?
Kritika članka 5.: Testiranje temelja kolektivne obrane
Osim incidenta s dronovima, Zalužni je također kritizirao članak 5. NATO saveza, tvrdeći da ne funkcionira uvijek učinkovito u praksi. Ova izjava predstavlja izravan izazov temeljnom načelu na kojem se temelji sigurnost Saveza.
Članak 5. je kamen temeljac NATO-a od njegovog osnutka 1949. godine. On predstavlja jamstvo da će sve članice Saveza braniti jedna drugu u slučaju napada. Ova odredba je ključna za odvraćanje potencijalnih agresora i osiguravanje stabilnosti u euroatlantskom području.
Međutim, Zalužnijeva kritika postavlja važno pitanje: je li članak 5. uvijek primjenjiv u praksi? Povijest NATO-a pokazuje da su pojedine članice ponekad oklijevale aktivno se uključiti u obranu drugih članica, posebno kada su u pitanju sukobi koji ne predstavljaju izravnu prijetnju njihovoj vlastitoj sigurnosti.
Na primjer, tijekom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, NATO je dugo oklijevao s intervencijom, unatoč brutalnim zločinima koji su se događali na europskom tlu. Tek nakon masakra u Srebrenici, Savez je odlučio vojno intervenirati.
Slično tome, u kontekstu sukoba u Ukrajini, NATO je pružio značajnu vojnu i financijsku pomoć, ali nije direktno intervenirao u sukob. Iako je postojanje članka 5. vjerojatno odvratilo Rusiju od napada na članice NATO-a, sama činjenica da se Savez suzdržao od izravne intervencije u susjednoj zemlji pokazuje da se u praksi primjena kolektivne obrane može razlikovati od teoretskog ideala.
Implikacije za budućnost NATO-a
Izjave generala Zalužnog predstavljaju značajan izazov za NATO savez. One otvaraju pitanja o transparentnosti, učinkovitosti i spremnosti Saveza da brani svoje članice.
Kako će NATO reagirati na ove kritike? Hoće li Savez biti spreman preispitati svoje procedure i mehanizme kako bi osigurao učinkovitiju primjenu članka 5.? Hoće li se poduzeti koraci za poboljšanje transparentnosti i komunikacije unutar Saveza, posebno u kriznim situacijama?
Odgovori na ova pitanja bit će ključni za budućnost NATO-a i njegovu ulogu u osiguravanju sigurnosti u euroatlantskom području. Ako Savez ne uspije odgovoriti na izazove koje je postavio Zalužni, riskira gubitak vjerodostojnosti i odvraćajuće moći.
U konačnici, NATO mora biti spreman prilagoditi se promjenjivim geopolitičkim okolnostima i osigurati da njegove procedure i mehanizmi odražavaju stvarnu predanost kolektivnoj obrani. Samo tako Savez može ostati relevantan i učinkovit u suočavanju s budućim prijetnjama i izazovima.
Izjave Valerija Zalužnog služe kao podsjetnik da sigurnost nije statična kategorija, već dinamičan proces koji zahtijeva stalnu evaluaciju i prilagodbu. Njegove riječi, iako kontroverzne, mogu biti katalizator za nužne reforme i promjene unutar NATO saveza. Vrijeme će pokazati hoće li Savez biti spreman prihvatiti izazov i ojačati svoje temelje za budućnost.
Zoran / TV Wien
