JEDNO PITANJE A DVA ODGOVORA , Članak 1 .
Znanstvenici Corrado Malanga sa Sveučilišta u Pisi (Italija) i Filippo Biondi sa Sveučilišta Strathclyde (Glasgow, Škotska, UK) proveli su revolucionarnu studiju s pomoću sintetičkog radara (SAR) i navodno otkrili golemi podzemni sustav ispod piramida u Gizi.
Ovo otkriće dovodi u pitanje uvriježenu teoriju da su piramide služile isključivo kao kraljevske grobnice. Prema znanstvenom radu i priopćenju za javnost objavljenom 15. ožujka, radar je navodno otkrio sustav tunela koji se proteže 2 km ispod svih triju glavnih piramida.
Posebno su intrigantne strukture otkrivene u blizini Keopsove piramide: pet višeslojnih građevina međusobno povezanih geometrijskim prolazima. Još su fascinantniji vertikalni cilindrični bunari – njih osam – okruženi spiralnim stazama koje se spuštaju čak 648 m ispod površine. Na dnu se nalaze dvije goleme komore u obliku kocke koja ima duljinu stranice 80 m.
🚨🇪🇬SCIENTISTS CLAIM MASSIVE UNDERGROUND STRUCTURES BENEATH GIZA PYRAMIDS
New radar imaging research suggests a 2-kilometer underground complex beneath the Giza pyramids, featuring interconnected chambers, spiraling wells, and massive cubic structures.
Using Synthetic Aperture… pic.twitter.com/P1OY4gdl7L
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) March 20, 2025
Prikupljanje Zemljine energije?
Ovo otkriće izazvalo je burne reakcije na internetu i otvorilo prostor alternativnim teorijama. U videosnimci koju je objavio Reese Report ističe se da otkriće “dovodi u pitanje dugogodišnje vjerovanje da su piramide bile samo kraljevske grobnice”.
Mnogi su se prisjetili teorija prema kojima su piramide mogle imati mehaničku ili čak energetsku funkciju. Takve spekulacije nisu nove. Još je Nikola Tesla tvrdio da bi piramide mogle prikupljati i koristiti Zemljinu prirodnu energiju.
Slično tome, inženjer Christopher Dunn u knjizi “The Giza Power Plant” spekulirao je da su piramide možda služile kao divovski strojevi za pretvaranje seizmičkih vibracija u korisnu energiju.
Korisnici društvenih mreža nisu ostali ravnodušni. “Megastruktura koju su upravo pronašli ispod piramida u Gizi vjerojatno je najvažnije otkriće našeg doba”, napisao je jedan korisnik platforme X. Drugi su spekulirali o izgubljenim civilizacijama, izvanzemaljskoj tehnologiji, pa čak i mogućem scenariju dostojnom filma National Treasure 3.
Archaeologists have discovered huge, spiral-shaped cylindrical structures stretching over 600 meters (about 2,000 feet) straight down beneath the Great Pyramid of Giza. These massive findings, located more than 2 kilometers (1.2 miles) below the pyramid’s base, hint at enormous… pic.twitter.com/p0TEbKxKg2
— Historic Vids (@historyinmemes) March 20, 2025
Stručnjaci su skeptični
Unatoč senzacionalizmu, arheolozi ostaju oprezni. Arheologinja Sara Schrader sa Sveučilišta u Leidenu (Nizozemska) ističe da dosadašnji nalazi ukazuju na to da su piramide možda sadržavale i grobnice radnika, a ne samo egipatske elite.
Zahi Hawass, bivši egipatski ministar za starine i istaknuti autoritet za piramide, kategorički je odbacio ove nalaze. On tvrdi da korištene tehnike nisu “niti znanstveno odobrene niti potvrđene”. Naglasio je da desetljeća istraživanja koja su koristila mionsku tomografiju, gravimetriju i konvencionalni radar nisu otkrila nikakve dokaze o tako golemim podzemnim strukturama.
Glavni egiptolozi i dalje brane teoriju da su piramide izgrađene oko 2500. pr. Kr. korištenjem rampi i jednostavnih alata. Ipak, novo otkriće, s preciznim matematičkim proporcijama piramida, ponovno je potaknulo interes za alternativne interpretacije.
Tim znanstvenika koji stoji provodi “Khafre Project” izrazio je želju za daljnjim iskopavanjima, ali egipatske vlasti tradicionalno su oprezne kada je riječ o istraživanjima koja bi mogla promijeniti službenu verziju povijesti piramida. Zasad, ovaj misteriozni podzemni kompleks ostaje skriven.
Svjetsko čudo
Podsjetimo, na jugozapadnom rubu Gize, na uzvisini iznad grada, nalazi se jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svijetu – kompleks piramida iz doba IV. dinastije, izgrađen sredinom 3. tis. pr. Kr.
Najveća među njima, Keopsova piramida, impresivna je građevina s brojnim odajama, hodnicima i prolazima. Kefrenova piramida, nešto manja, još uvijek zadržava dijelove izvorne vapnenačke oplate, dok je najmanja, Mikerinova piramida, prepoznatljiva po svojoj ružičastoj granitnoj površini. Oko ovih monumentalnih građevina nalaze se manje piramide, mastabe i ostatci nastambi radnika koji su ih gradili.
Osim samih piramida, kompleks obuhvaća i jednu od najprepoznatljivijih skulptura u povijesti – Veliku sfingu. Ova golema statua s tijelom lava i glavom faraona isklesana je iz jedinstvenog komada vapnenačke stijene te se nalazi duž procesijske ceste koja povezuje Kefrenovu piramidu s faraonskim hramom. Iako njezina točna svrha i dalje ostaje predmet rasprava među znanstvenicima, vjeruje se da je imala simboličku i zaštitničku ulogu.
Zbog svoje povijesne i kulturne važnosti, piramidalni kompleks u Gizi upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1979. Nekropola nije samo arhitektonsko čudo drevnoga Egipta, već i nepresušni izvor fascinacije za istraživače i turiste iz cijelog svijeta.
Smješten u neposrednoj blizini suvremenog grada, kompleks piramida svjedoči o tisućljetnom naslijeđu koje i danas izaziva divljenje i otvara nova pitanja o naprednim znanjima starih Egipćana.
