Austrijska Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) razotkrila je rusku špijunsku ćeliju koja je od 2022. godine aktivno provodila kampanju dezinformiranja usmjerenu protiv Ukrajine. Razotkrivanje je uslijedilo nakon istrage protiv bugarske državljanke osumnjičene za špijunažu u korist Rusije. Istražitelji su analizom njezinih uređaja za pohranu podataka otkrili opsežnu operaciju čiji je cilj bio manipulirati javnim i političkim mnijenjem u Austriji na štetu Ukrajine i u korist Rusije.
Prema izjavama državnog tajnika Jörga Leichtfrieda, širenje lažnih narativa i manipulativnog sadržaja predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratskom društvu. “Potkopavanje povjerenja u naše institucije i ugrožavanje društvene kohezije” su samo neke od posljedica takvih aktivnosti, dodao je. Leichtfried je naglasio važnost neovisnog formiranja mišljenja i apelirao na austrijsku javnost da ne dopusti vanjskim silama da kontroliraju političko i javno mnijenje.
Istraga je započela nakon kućne pretrage kod osumnjičene Bugarke u prosincu prošle godine. Analiza zaplijenjenih podataka otkrila je da je ćelija, koja je radila za rusku tajnu službu, postala aktivna ubrzo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Početkom 2022. godine grupa je počela planirati široku kampanju dezinformiranja u zemljama njemačkog govornog područja, s posebnim fokusom na Austriju.
Leichtfried je pohvalio rad istražitelja DSN-a, naglašavajući njihovu neumornu predanost zaštiti demokracije i društvenog mira. “Identificiranje i analiza prijetnji koje predstavljaju dezinformacije i dešifriranje njihovih izvora važan su dio toga,” rekao je. S obzirom na složenu globalnu sigurnosnu situaciju, Leichtfried je istaknuo potrebu za jačanjem zaštitnih sposobnosti DSN-a.
Glavni cilj ove dezinformacijske ćelije bio je ciljano djelovanje u kontekstu rata kako bi se negativno utjecalo na javno mnijenje protiv Ukrajine i njenog predsjednika Volodimira Zelenskog. Dugoročni cilj bio je stvaranje proruskog raspoloženja u austrijskom društvu.
Ćelija je koristila različite metode kako bi postigla svoje ciljeve. Aktivnosti su uključivale online kampanje u medijskom okruženju, ali i offline aktivizam, poput postavljanja naljepnica i grafita. Dizajn tih aktivnosti bio je osmišljen kako bi stvorio dojam da su proukrajinski aktivisti odgovorni za njih. Sadržajno, autori su posegnuli za polarizirajućim elementima, često koristeći desničarsko-ekstremističku simboliku i nacionalističke izjave kako bi diskreditirali proukrajinske stavove.
Analiza zaplijenjenih uređaja otkrila je da je ćelija bila detaljno planirana i kontrolirana iz Rusije. Osumnjičena Bugarka, kako se vjeruje, imala je značajnu ulogu kao obavještajna kontakt osoba. Primateljica je materijala relevantnih za kampanju, koje su, prema dosadašnjim informacijama, ruske obavještajne službe naručile za distribuciju u Njemačkoj i Austriji. Osumnjičena je dokumentirala sve aktivnosti i prosljeđivala te dokumente suradnicima u Rusiji i Velikoj Britaniji. Ona je priznala da je radila za ćeliju, posebice tijekom 2022. godine.
Ovo razotkrivanje naglašava da Rusija od početka svog agresorskog rata protiv Ukrajine koristi ciljane kampanje dezinformiranja kao oblik hibridnog ratovanja. Cilj je manipulirati javnim mnijenjem na štetu Ukrajine i potaknuti sumnje u demokratske vrijednosti. Postavljanjem propagandnog materijala na simbolična mjesta, poput spomenika povezanih sa židovskom ili ruskom kulturom, nastoji se potkopati podrška Ukrajini i stvoriti podjele u društvu. U tom kontekstu, ovakve kampanje dezinformiranja predstavljaju značajan segment ruskog hibridnog ratovanja.
Zoran / TV Wien
Foto : Cliff Hang from Pixabay
