Dok se Hrvatska bori s dnevnim političkim i ekonomskim naslovnicama, u tijeku je manje vidljiv, ali potencijalno transformativan proces, koji prijeti preoblikovati nacionalnu sigurnost i društveni krajolik. Hrvatska bi se uskoro mogla naći u nezavidnoj poziciji da de facto postane “odlagalište” migranata nepoželjnih u ostalim članicama Europske unije.
Ovo prijeteće pitanje dodatno je aktualizirano nedavnim priznanjem potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Potvrdio je da je ove godine u Hrvatsku vraćeno 346 migranata, dok je 1295 deportirano iz Hrvatske u druge zemlje. Unatoč ovim brojkama, ministar Božinović pokušava oslikati sliku kontrole, uvjeravajući javnost da Hrvatska neće biti preopterećena. “Činjenice su jasne. Ove godine u Hrvatsku je vraćeno 346 migranata, a ne 16.000. Istovremeno je iz Hrvatske deportirano 1.295 ljudi”, ustvrdio je. Zabrinutost je odbacio kao zastrašivanje, dodavši: “Svjestan sam da se ovim brojevima neće svidjeti paničari, jer će sada morati pronaći novu temu kojom će plašiti ljude.”
Međutim, brojke koje dolaze iz Njemačke daju potencijalno mnogo alarmantniju sliku. Samo prošle godine Njemačka je Hrvatskoj podnijela nevjerojatnih 16.704 zahtjeva za readmisiju migranata prema Dublinskoj uredbi. Ovaj zakon EU nalaže da je država članica u kojoj je tražitelj azila prvi put ušao ili je registriran odgovorna za njegov zahtjev za azil. Iako ovi zahtjevi nisu jednaki stvarnom povratku, njemačke vlasti signalizirale su jasnu namjeru da pojačaju deportacije u narednom razdoblju. Postavlja se krucijalno pitanje: je li Hrvatska na rubu poplave migranata deportiranih iz Njemačke, pogotovo jer joj Italija čvrsto zatvara vrata? Pretvara li se Hrvatska u “odlagalište” ili “smetlište” za EU? Prijeti li preobrazba osjećaju sigurnosti koji njegujemo, Hrvatskoj kakvu poznajemo?
Njemačka deportira, Italija odbija
Od siječnja 2023. do rujna 2024. iz Bavarske je u Hrvatsku krenulo samo pet čarter letova s ukupno 21 deportiranom osobom. To jasno pokazuje da je do sada izvršen samo dio traženih deportacija. Unatoč ograničenom opsegu ovih početnih letova, izjave bivšeg njemačkog kancelara Olafa Scholza o “deportacijama velikih razmjera” sugeriraju da je na pomolu značajna eskalacija povratka migranata u Hrvatsku.
Za razliku od suradnje Hrvatske s Njemačkom na povratku migranata, Italija je zauzela izrazito drugačiji stav. Talijanske vlasti dosljedno odbijaju zahtjeve drugih zemalja EU-a da prihvate migrante. Nadalje, Italija je nedavno učvrstila svoju strategiju granične kontrole potpisivanjem memoranduma sa Slovenijom i Hrvatskom o zajedničkim graničnim patrolama s ciljem suzbijanja ilegalnih prelazaka.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi istaknuo je učinkovitost ovih graničnih kontrola, izvijestivši o dramatičnom smanjenju ilegalnih prelazaka duž balkanske rute od 78 posto. Izjavio je želju Italije da u potpunosti ponovno uspostavi slobodu kretanja unutar schengenskog prostora, ali samo “kada to uvjeti dopuste”, signalizirajući kontinuirano čvrsto stajalište o sigurnosti granica.
Hrvatska – europsko “odlagalište”?
Ova konvergencija njemačke politike deportacije i talijanskog čvrstog odbijanja prihvaćanja migranata stavlja Hrvatsku u neizvjestan položaj. Dok Njemačka nastoji vratiti tisuće migranata u Hrvatsku, njihovu pretpostavljenu zemlju prvog ulaska u EU, Italija aktivno blokira priljev migranata, čak i onih koji su spašeni na moru ili pokušavaju prijeći iz Slovenije. To stvara scenarij u kojem Hrvatska riskira da postane tampon zona ili “odlagalište” za neželjene migrante iz EU-a, pojedince koji nemaju kamo otići. Takvo stanje nosi ozbiljne potencijalne posljedice za nacionalnu sigurnost i imidž Hrvatske kao sigurne i atraktivne turističke destinacije.
Dodatno, međunarodne nevladine organizacije dosljedno optužuju hrvatsku policiju za nasilno odbijanje na granici s Bosnom i Hercegovinom. Također izražavaju zabrinutost zbog “nevidljivih migranata” koji prolaze zemljom bez odgovarajuće zaštite ili službene registracije.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova RH otkrivaju nevjerojatnih 26.534 ilegalna prelaska granice samo u prvih deset mjeseci prošle godine. Ključno je da većina tih pojedinaca nije zatražila azil u Hrvatskoj, već su nastavili svoje putovanje prema bogatijim zemljama EU poput Njemačke ili Švedske.
Unatoč uvjeravanjima hrvatskih vlasti da je situacija pod kontrolom i da zemlja neće biti preopterećena, kombinacija njemačkog planiranog porasta deportacija i krutog talijanskog graničnog stava predstavlja značajan izazov.
Ostaje ključno pitanje: može li Hrvatska učinkovito upravljati potencijalnim priljevom vraćenih migranata ili će podleći tome da postane de facto “odlagalište” Europske unije? Odgovor na ovo pitanje nedvojbeno će oblikovati budućnost i karakter Hrvatske, potencijalno uvodeći dramatičnu transformaciju nacije kakvu danas poznajemo.
Zoran / TV Wien
