Bilo je to rano jutro 22. ožujka 2020. godine, kada je Zagreb zatresao potres magnitude 5,5 po Richteru u 6 sati i 24 minute. Samo pola sata kasnije, uslijedio je još jedan, magnitude 5 po Richteru.
Taj dan, jedan mladi život je izgubljen, a središte grada pretrpjelo je značajna razaranja. U zaštićenoj kulturno-povijesnoj jezgri Zagreba oštećeno je oko 70 posto zgrada, odnosno više od 20.000 objekata. Potres je ostavio teške posljedice na gotovo 500 posebno vrijednih privatnih i javnih građevina koje su zaštićene kao kulturna dobra.
U pomoć su odmah krenule sve hitne službe, a među njima i zagrebački vatrogasci, koji su se našli na prvoj liniji obrane grada.
Vatrogasci prvi na terenu
“U prvim satima nakon potresa, vatrogasci Grada Zagreba odradili su oko 200 hitnih intervencija. Uglavnom se radilo o osobama zarobljenim u stanovima, liftovima i slično,” prisjeća se zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, Siniša Jembrih. “Prva spašavanja bila su vezana uz izvlačenje unesrećenih na koje su padali dijelovi namještaja ili su bili zatrpani knjigama, izvlačenje građana iz liftova, provaljivanje u stanove čija su se protuprovalna vrata zablokirala.”
U isto vrijeme, vatrogasci su gasili ozbiljne požare, uključujući onaj u trafostanici na Bukovcu, težak požar važne centrale u Draškovićevoj ulici te požar krovišta u Kozari putevima. Zaprimljene su i dojave o požarima u bolnicama na Srebrnjaku i u Petrovoj, no srećom, radilo se o lažnim uzbunama. Dojava o požaru u zagrebačkoj katedrali također je uzdrmala vatrogasce, ali se i ona pokazala netočnom.
Ovi požari i brojne druge dojave građana nakon potresa rastegnuli su snage vatrogasaca do maksimuma. Nažalost, u potresu je jedna osoba poginula, a više ih je ranjeno. Komunikacijski problemi su bili veliki, a u jednom trenutku sve linije hitnih službi bile su zauzete. Srećom, zagrebački vatrogasci nisu prešli na TETRA sustav koji je pao, već su se oslanjali na vlastiti analogno-digitalni sustav, koji se pokazao adekvatnim.
Odrađeno 6360 intervencija u godini dana
Pet godina kasnije, Jembrih ističe kako je teško objektivno odgovoriti na pitanje kako su vatrogasci reagirali tog dana. “Spremnost i uvježbanost zagrebačkih vatrogasaca dokazana je mnogo puta, no neke intervencije se posebno ističu svojom zahtjevnošću, a takvih je najviše bilo nakon velikog zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine, kada je u relativno kratkom vremenu odrađen mnogo veći broj intervencija,” objašnjava. Za razliku od uobičajenih godina kada postrojba obavi između 2500 i 3500 intervencija, 2020. godine taj broj narastao je na 6360, najviše zbog potresa, uz 1052 požarne intervencije.
Zajedničko djelovanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca te primjena znanja o spašavanju iz ruševina, moglo se vidjeti na zahtjevnim intervencijama gdje je došlo do urušavanja zbog eksplozija i na intervencijama nakon potresa 22. ožujka 2020., kada je u sljedeća dva mjeseca odrađeno oko 5000 intervencija.
Operativci u Operativno-komunikacijskom centru Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba odradili su iznimno težak posao, neprestano odgovarajući na pozive na broj 193. U prvim trenucima smirivali su brojne građane koji su u panici blokirali linije hitnih službi, a sljedećih mjeseci su danima i noćima odgovarali na brojne upite građana tražeći pomoć i odgovore na razna pitanja.
“Imali smo u to doba jedino vozilo s opremom za spašavanje u ruševinama”
“Sreća u nesreći bila je što se potres dogodio upravo kada je noćna smjena završavala, a na rad je dolazila druga smjena vatrogasaca, pa su obje pristupile terenu. U akciji je odmah nakon potresa umjesto 60 bilo prisutno 120 profesionalnih vatrogasaca. Odmah su podignuti i vatrogasci svih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Svi su bili spremni pomoći svom gradu. Neki su u komadu odradili i 39 radnih sati! Da su potresi bili malo jači, malo dulji ili malo drugačiji, grad bi bio potpuno urušen,” kaže Jembrih.
I dok neke vatrogasne postrojbe prođu požare i akcije spašavanja nakon automobilskih nesreća, zagrebački su prošli i dva velika potresa, osposobivši se za spašavanja za koja nisu mislili da će im ikada trebati.
“Svi znamo da smo ovaj puta imali sreće, da su potresi bili malo jači ili malo dužeg trajanja, da nije bilo rano ujutro i da nije bio prvi lockdown zbog korone, bilo bi mnogo mrtvih i ozlijeđenih, što bi otežalo reakciju hitnih službi. Mi, te 2020. godine kao da smo znali što će se dogoditi, imali smo u to doba jedino vozilo s opremom za spašavanje u ruševinama, imali smo kao jedni od rijetkih građevinski kran, imali smo 600 vatrogasaca koji su imali opremu i znanje za rad u ruševinama, posebno za rad na visini i ti ljudi su bili okosnica našeg djelovanja, imali smo već onda dronove i kvadove koji su nam dobro došli. Tako da rezimiramo, rekao bih da smo iskusniji, što je jako bitno, i malo bolje tehnički opremljeniji,” zaključuje šef zagrebačkih vatrogasaca.
Zoran / TV Wien
