Putin je namagarčio Trumpa i servirao mu lekciju o osnovama sovjetske diplomacije.Tragično je što će tu naivnost krvlju platiti Ukrajinci
Samo nekoliko sati nakon što su američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru postigli dogovor o ograničenom primirju, Ukrajina i Rusija međusobno su se optužile za nove napade koji su prouzročili požare i oštetili važnu infrastrukturu. Očekivano krhki dogovor o nenapadanju energetske infrastrukture nije izdržao jednu noć, potvrđujući koliko su nerealne Trumpove najave kako će brzo okončati trogodišnji rat. Ovaj brzi slom primirja ne samo da razotkriva krhkost situacije na terenu, već i razotkriva duboku naivnost s kojom je Trump pristupio pregovorima s Putinom, a čiju će cijenu nažalost platiti narod Ukrajine.
Ovaj događaj, iako naizgled mali, predstavlja mikrokosmos složenijih geopolitičkih odnosa i ilustrira zamke u koje upadaju politički lideri koji podcjenjuju dugotrajnu tradiciju ruske diplomacije, posebno u kontekstu sukoba i prijetnji. Putin, veteran sovjetskih tajnih službi i dugogodišnji političar, majstor je iskorištavanja naivnosti i nespremnosti svojih sugovornika za dugoročnu igru, što mu je u ovom slučaju savršeno uspjelo.
Trumpove izjave o brzom rješavanju sukoba u Ukrajini, praćene naivnim uvjerenjem u čvrstinu usmenog dogovora, pokazuju nerazumijevanje složenosti situacije. Ukrajina nije samo geopolitička šahovska ploča za velike igrače, već zemlja s vlastitom poviješću, identitetom i nacionalnim interesima. Pokušaji jednostranog rješavanja sukoba, bez uzimanja u obzir složenih političkih, etničkih i povijesnih faktora, osuđeni su na propast.
Putinova strategija, s druge strane, oslanja se na neprestano testiranje granica, korištenje propagandne mašinerije za stvaranje narativa koji opravdavaju njegove postupke i održavanje napetosti na terenu. On to radi s ciljem fragmentacije Ukrajine, slabljenja njenih institucija i stvaranja povoljnih uvjeta za daljnju destabilizaciju zemlje.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest nedostatak razumijevanja povijesnog konteksta sovjetske, a sada i ruske, diplomacije. Sovjetska, a sada i post-sovjetska ruska diplomacija, tradicionalno se oslanja na kombinaciju pregovora, prijetnji i dezinformacija. Usmeni dogovori, osim ako nisu popraćeni konkretnim akcijama i mehanizmima nadzora, rijetko su nešto više od taktičkog manevra za kupnju vremena ili postizanje kratkoročnih ciljeva. Trump, očigledno, nije bio svjestan ove osnove.
Slom primirja samo nekoliko sati nakon dogovora, nije iznenađenje za one koji su upoznati s praksom ruske vanjske politike. To je ujedno i jasan pokazatelj da Putin nema namjeru mirno riješiti sukob u Ukrajini, već da je fokusiran na ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva po svaku cijenu.
Tragična je činjenica da će za ovu demonstraciju naivnosti, neznanja i nedostatka razumijevanja povijesnog konteksta, platiti narod Ukrajine. Daljnja destabilizacija, ljudski gubici i ekonomska šteta su realni scenariji s kojima će se Ukrajina morati suočiti kao posljedica ovakvih površnih i nedovoljno promišljenih dogovora.
Ovaj incident bi trebao poslužiti kao otrežnjavajući primjer za zapadne političare i diplomate. Potrebno je pristupiti pregovorima s Rusijom s oprezom, dubokim razumijevanjem povijesnog konteksta i s čvrstim uvjerenjem da se usmeni dogovori moraju potkrijepiti jasnim i mjerljivim akcijama. U suprotnom, Zapad riskira da bude izigran, a cijenu će platiti narodi poput ukrajinskog, koji se nalaze u geopolitičkom središtu sukoba.
Budućnost Ukrajine i stabilnost u regiji ovise o sposobnosti zapadnih lidera da uče iz ovih pogrešaka i da razviju strategiju koja se temelji na realističnoj procjeni ruskih motiva i sposobnosti. U suprotnom, sukob u Ukrajini nastavit će se tinjati i predstavljati prijetnju globalnoj sigurnosti. Više od pukih riječi, potrebne su konkretne akcije i jedinstven stav kako bi se zaštitila ukrajinska suverenost i spriječila daljnja destabilizacija regije.
Zoran / TV Wien
