Godišnja komemoracija Bleiburške tragedije i križnog puta koji je uslijedio ponovno su zapalili kontroverze, a kritičari osuđuju ograničenja nametnuta tom događaju. Ove godine obilježava se 80. obljetnica tragičnih događaja, a unatoč tome što se komemoracija održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, nezadovoljstvo je spaljeno na proces.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nedavno se sastao s predstavnicima Počasnog bleiburškog voda i Hrvatske biskupske konferencije s kojima je razgovarao o programu ovogodišnje komemoracije. Predviđeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na groblju Bleiburškog polja u petak, 16. svibnja 2025. godine, od strane veleposlanika RH u Austriji. Nakon toga slijedi misno slavlje u Crkvi svetog Petra i Pavla u Bleiburgu.
Predviđeno je da se daljnji događaji održe u samoj Hrvatskoj. U subotu, 17. svibnja, održat će se polaganje vijenaca i molitva na zagrebačkom groblju Mirogoj, a potom i misno slavlje u Spomen crkvi Muke Isusove u Macelju.
No, središnja točka prijepora ostaje nemogućnost okupljanja i komemoracije hrvatskih građana na samom Bleiburškom polju. Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), oštro je negodovao sadašnjem uređenju, ocijenivši ga “jadnim”. Požalio se na činjenicu da austrijske vlasti onemogućuju okupljanje Hrvata na mjestu Bleiburške tragedije i Križnog puta, za koje je rekao da su “hrvatskom krvlju preliveni”.
Pavković je povukao paralelu s mogućim bijesom ako bi se slična ograničenja nametnula Židovima u obilježavanju vlastitih povijesnih tragedija. Doveo je u pitanje pravednost i osjetljivost sprječavanja Hrvata da odaju počast na mjestu od golemog nacionalnog značaja.
Nadalje je kritizirao ono što doživljava kao kontinuiranu nevoljkost da se u potpunosti suoči s povijesnim narativom koji okružuje Bleiburg. Ustvrdio je da je u vrijeme komunizma bilo kakva rasprava i pisanje o Bleiburgu bila zatomljena. Dok se od osamostaljenja Hrvatske pojavilo više informacija, Pavković smatra da je uloga Josipa Broza Tita i “krvave ekstremne ljevice” u poslijeratnoj represiji i dalje nedovoljno istražena. Izrazio je frustraciju što odgovorni za zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata nisu privedeni pravdi, te što neki povjesničari nastavljaju veličati Tita unatoč njegovoj navodnoj umiješanosti u te zločine.
Veleposlanik Glunčić na obilježavanju spomendana na žrtve Bleiburga
Pavković inzistira da bleiburška tragedija nije bila samo osveta pojedinih časnika pobjedničke vojske, već sustavna i organizirana operacija masovnog ubijanja dirigirana na najvišim razinama političke moći, s Josipom Brozom na čelu. Odbacio je tvrdnje da Tito nije znao za događaje u Bleiburgu i Križni put.
On tvrdi da patnja nanesena nedužnim civilima, uključujući žene i djecu, naglašava neselektivnu prirodu nasilja. Ustvrdio je da su “bijes i mržnja pobjednika” usmjereni prema onima koji nikako ne mogu odgovarati za bilo kakve zločine, naglašavajući duboki osjećaj nepravde koji i dalje raspiruje polemiku oko Bleiburga.
Ograničenja komemoracije u Bleiburgu, zajedno s tekućom raspravom o povijesnoj odgovornosti, izazvali su značajan bijes i frustraciju u Hrvatskoj. Kako se približava 80. obljetnica, događaj će vjerojatno ostati žarište nacionalne rasprave i simbol neriješenih povijesnih pritužbi. Kontroverza naglašava trajnu osjetljivost oko događaja u Bleiburgu i Križnom putu te potrebu za otvorenijim i sveobuhvatnijim ispitivanjem ovog složenog i tragičnog poglavlja hrvatske povijesti.
Zoran / TV Wien
