Time što se nije pojavio u Tužiteljstvu BiH koje ga je pozvalo na ispitivanje u svojstvu osumnjičenog zbog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik još je jednom pokazao da je krenuo na put bez povratka. Na tom će putu pokazati da mu institucije Bosne i Hercegovine ne znače ništa. Dodik je, svjedoče to i naši sugovornici iz RS-a, odlučio ići do kraja.
Toj je odluci prvi čovjek bosanskih Srba podredio sudbinu entiteta kojim rukovodi, a onda posredno i cijele Bosne i Hercegovine, u kojoj se ionako već dugo zna za njegove separatističke aspiracije. Zanesen dugogodišnjom vladavinom, Dodik, koji u RS-u uživa apsolutnu vlast, svoju je sudbinu poistovjetio sa sudbinom cijele zemlje, demonstrirajući na taj način da veći od njega ne postoje, što je i inače mantra dugogodišnjih vladara s ovih prostora koji politiku i državu kojom upravljaju percipiraju kao vlastitu imovinu koje se ni po koju cijenu ne žele odreći.
Nije čudan takav pristup kada se zna da u politiku na ovim prostorima nerijetko ulaze neostvareni ljudi koji iz svojih profesija crpe moć, utjecaj, a onda i novac, jer u politiku se na takozvanom Balkanu ulazi da bi se zgrtalo bogatstvo, što slikovito pokazuje upravo Dodikov slučaj, koji je eskalirao nakon nedavne presude Suda BiH kojom je predsjednik Republike Srpske osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a šest godina, s tim da na funkciji može ostati dok presuda ne postane pravomoćna.
Opasna presuda
Presuda Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta nije benigna i valja je sagledati u postojećim geopolitičkim okolnostima, dijelom i zbog neugodnog položaja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, čiji je režim ugrožen višemjesečnim prosvjedima srpskih studenata. Kako studenti po svemu sudeći neće odustati od svojih zahtjeva, upitno je kako će se odvijati situacija i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, u koju je Vučić doputovao odmah nakon izricanja presude Dodiku, koji je preko entitetske skupštine zabranio rad pravosudnih i policijskih državnih institucija na teritoriju Republike Srpske navodeći da tako brani izvorni Daytonski sporazum.
Dodik je ovog tjedna najavio i donošenje „Ustava Republike Srpske“ u kojem bi se RS-u omogućilo osnivanje vlastite vojske kao i zasnivanje konfederacije s drugim republikama. Oboje bi bilo veoma opasno za teritorijalni integritet, ali i sigurnosnu situaciju u BiH. O nekim drugim sporazumima nedavno su se raspisali u mađarskom Centru za istraživačko novinarstvo VSquareu, gdje su progovorili o Vučićevu, Dodikovu i Orbanovu sastanku održanom sredinom veljače u Budimpešti. Orbanov glavni tjelesni čuvar dobio je zadatak da rasporedi kontingent protuterorističke policije u Banju Luku kako bi pomogli Dodiku da izbjegne uhićenje po nalogu bosanskog suda. Još od kraja veljače mađarske su specijalne policijske snage raspoređene u RS-u s tajnim zadatkom da omoguće hitro izvlačenje Dodika u Mađarsku u slučaju da sud u Bosni i Hercegovini naredi njegovo hitno uhićenje nakon separatističkih poteza.
O tome su za VSquare progovorili nezavisni izvori upoznati s operacijom, koja na koncu nije bila potrebna jer je Dodiku nakon izricanja zatvorske kazne ostavljena mogućnost žalbe. Uz to je mađarski plan otkriven vladama i vlastima koje prate zbivanja u regiji, što je također stopiralo njegovu realizaciju, koju su Mađari pravdali kao zajedničku vježbu i obuku s lokalnom policijom. Ministar obrane BiH Zukan Helez tvrdio je da je imao saznanja o Dodikovu planu bijega u Mađarsku ako mu presuda postane pravomoćna, a u slučaj su se involvirali i Amerikanci koji su izdali upozorenje mađarskim specijalcima da to ne čine. Dodiku je općenito Trump dao poprilično „hladan tuš“, jer je računao na potporu američkog predsjednika, a dobio je osudu svojih separatističkih težnji i nepoštivanja državnih institucija dejtonske BiH.
Spremni Mađari
Iako su Mađari nakon svega ostali pri svojem i tvrdili da je posrijedi bila tek vježba, izvor upoznat s detaljima misije VSquareu je otkrio da su četiri operativne i jedna izvidnička jedinica sa sedamdesetak ljudi, vozilima i velikim kamionom koji se koristio kao pokretno operativno zapovjedno sjedište, poslane prema RS-u oko 24. veljače s ciljem pripreme i osiguranja potencijalne operacije, zbog čega su provođena izviđanja i opsežan nadzor. Izvidnička postrojba motrenje je obavljala odjevena u civilnu odjeću, a putovali su i djelovali odvojeno od ostatka skupine, koja je stigla u vozilima s oznakama TEK i odjenula uniforme za obranu. Neprikrivene jedinice TEK-a bile su bazirane u banjolučkoj Policijskoj akademiji, Centru za obuku MUP-a RS-a u Zalužanima nedaleko od Banje Luke.
Mađarske su vlasti danima šutjele o zajedničkoj vojnoj vježbi, a progovorile su 26. veljače uoči Dodikove presude, kada je Centar za borbu protiv terorizma službeno potvrdio nazočnost svojih snaga u BiH, gdje je i Dodik dan prije izricanja presude otkrio njihov dolazak. Za pozadinske planove navodno su krajem veljače doznale i vlasti u Hrvatskoj, a nagađa se da su upravo vlasti i sigurnosne službe u našoj zemlji trebale spriječiti taj plan skovan u Budimpešti, u kojoj se razmatrala ideja da se Dodika prevede preko našeg teritorija. Zamisao je bila da ga se izvuče preko hrvatsko-mađarske granice u blizini Mohača bez obavještavanja hrvatskih vlasti, a razmišljalo se i o nešto dužoj ruti preko srpsko-mađarske granice kod Segedina.
Iako sve ovo zvuči kao suluda teorija zavjere, treba imati na umu da su mađarski obavještajci još 2018. pomogli bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom da izbjegne uhićenje i pobjegne u Mađarsku, u kojoj je dobio azil. I dok se Dodik koprca u svojim problemima, narod Bosne i Hercegovine budi se u sve masovnijim prosvjedima na kojima se od političara traži da počnu raditi na ostvarenju društvene pravde. Prosvjedima koji su u posljednje vrijeme održani u Sarajevu zbog stradanja u Jablanici, a nakon toga i u Brčkom, Zenici i Banjoj Luci traži se od institucija i službenika s različitih razina vlasti da počnu raditi posao za koji su izdašno plaćeni. Od socijaldemokrata koji vladaju Bosnom i Hercegovinom građani traže intervencije i društvenu pravdu.
Nema pomoći
Nezadovoljstvo zbog korupcije i nerada institucija rezultiralo je okupljanjem nekoliko tisuća građana. Skupina građana “Zenica ustaje” u kooperaciji je s neformalnim grupama “Hoće l’ ta promjena” i “Brčko ustaje”. Svi su se oni obratili ministarstvu financija u Savjetu ministara BiH, od kojeg zahtijevaju transparentnost i odgovornost u javnim financijama, reformu poreznog sustava, modernizaciju regulative tržišta kapitala i oživljavanje robnih rezervi s presjekom stanja. “Zenica ustaje” od institucija Zeničko-dobojskog kantona zahtijeva gradnju nove kantonalne bolnice i uspostavljanje registra oboljelih od karcinoma. Osim toga, u ovom se kraju strahuje za energetsku sigurnost, posebice nakon što krajem ove godine istekne ugovor s ArcelorKittalom.
Grupa “Brčko ustaje” sredinom veljače od Skupštine grada tražila je javne podatke o imenovanjima na funkcije, kao i brojne odgovore na pitanja koja se odnose na ustupanja zemljišta Vindiji, koje je ta kompanija prodala poduzetnicima iz Distrikta. Na prosvjedima u Sarajevu traži se pak hitno pokretanje istraga i podizanje optužnica protiv odgovornih za smrti u poplavama u Jablanici. Val prosvjeda stigao je i do Banje Luke, gdje su se pobunili nezadovoljni korisnici usluga osobne asistencije i pomoći u kući, ali ništa od toga ne dotiče previše bosanskohercegovačke političare, a ponajmanje Dodika koji se bori za svoju budućnost, koja neće biti jednostavna.
To se naslućuje i iz toga što je američki državni tajnik Marco Rubio žestoko kritizirao Dodika optuživši ga da potkopava mir i stabilnost u BiH, čime je potvrđeno da administracija novog američkog predsjednika Donalda Trumpa ne namjerava mijenjati politiku prema ovoj zemlji kao što je očekivao Dodik kada je u RS-u posegnuo za zakonima kojima njegov entitet pokušava blokirati rad državnog pravosuđa i sigurnosnih agencija, što izaziva veliku napetost u BiH. Valja podsjetiti da je Dodik ranije izjavljivao kako očekuje da će Trump imati više razumijevanja za RS, ali izgleda da ni Bijela kuća ni Republikanska stranka neće ispuniti njegova očekivanja
Strah od rata
Svjesni krize koja prijeti BiH, iz sarajevskog zapovjedništva EUFOR-a potvrdili su pojačan dolazak njihovih snaga u BiH, i to navodno 400 dodatnih vojnika iz država članica EU-a koji djeluju i iz helikoptera. Dok međunarodna zajednica pokušava zaustaviti Dodika, on kroji novi ustav RS-a, kojeg je predstavio 12. ožujka, a prema kojem bi glavni grad Republike Srpske trebao biti Banja Luka, a Vijeća naroda više ne bi trebalo biti.
Za novi ustav inače je nužna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini, a Dodikov SNSD s koalicijskim partnerima ima 53 od ukupno 83 zastupnika. Premda je sklon čestim promjenama stavova, prvi čovjek oporbenog PDP-a, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, rekao je kako će podržati promjene ustava, doduše, prije nego što je vidio sporni dokument. Istovremeno Deutsche Welle izvještava da je PDP spreman aktivno se uključiti u raspravu o donošenju novog ustava RS-a, a Stanivuković bi za svoj stav mogao biti nagrađen. Sa sedam zastupnika PDP-a vladajući mogu računati na komotnu dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini, no to nije kraj realizacije ovog postupka. Dodik kani ukinuti Vijeće naroda RS-a koje je konstituirano nakon Daytonskog sporazuma, koji je dio ustava BiH, a za to mu je potrebna obična većina u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda u Vijeću.
Klub Bošnjaka u kojem su od osam zastupnika tri SNSD-ovca već najavljuje veto na usvojene zakone o neprimjenjivanju odluka državnog pravosuđa BiH. Sve u svemu, u Bosni i Hercegovini odvijaju se tektonske političke promjene: dok jedni tvrde da Dodik pokušava izvršiti državni udar, drugi smatraju da će baš on svojim djelovanjem pridonijeti kraju Republike Srpske, a treći strahuju od novih sukoba koji bi se mogli preliti i na ostatak regije, koja se još nije oporavila ni od posljednjeg rata devedesetih godina prošlog stoljeća.
