Hrvatska uskoro na dva velika grada ?

Sve manji broj stanovnika Hrvatske: bi li naciju uskoro mogla definirati samo dva velika grada?

Hrvatska je suočena sa surovom demografskom realnošću, a mali i srednji gradovi bilježe brzi pad stanovništva. Stručnjaci upozoravaju da bi se, ako se trenutni trendovi nastave, nacija mogla svesti na samo dva velika urbana središta s preko 100.000 stanovnika: Zagreb i Split. Nekoć uspješan grad Osijek već je pao ispod te granice, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u kojem živi 96.313 stanovnika. Jednako neizvjesna budućnost izgleda i za Rijeku.

Ovaj obalni grad posebno je ranjiv. Njegova dobna struktura je iskrivljena, s najmanjim udjelom djece mlađe od 14 godina među većim hrvatskim gradovima i značajnom starijom populacijom koja čini gotovo trećinu stanovnika. Stručnjaci sugeriraju da je situacija u Rijeci još nesigurnija nego u Osijeku, što izaziva zabrinutost da bi ona uskoro mogla izgubiti svoj status jednog od četiri najveća grada u zemlji.

Demografski pomaci u Rijeci imaju i političke posljedice. Predviđa se da će grad izgubiti članove gradskog vijeća na predstojećim lokalnim izborima, jer je broj zastupnika izravno vezan uz ukupan broj stanovnika, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Osijek je, primjerice, već doživio smanjenje broja članova vijeća s 31 na 27 članova, uz gubitak dogradonačelnika.

Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Osijek krajem 2023. godine imao 95.472 stanovnika. Od toga su djeca do 14 godina bila 13,3 posto, a stariji od 65 godina 22,7 posto. Ove brojke naglašavaju starenje stanovništva i odgovarajuće smanjenje mlađe demografske skupine.

Zagreb je i dalje jedini grad u Hrvatskoj koji bilježi rast stanovništva, popevši se sa 767 131 u 2021. na 772 122 u 2023. Međutim, čak iu glavnom gradu postotak djece do 14 godina opada, pao je sa 15,2% u 2021. na 14,9% u 2023. Udio starijih od 65 godina ostao je stabilan na 20,7 posto.

“Pravo je pitanje zašto ljudi odlaze iz Osijeka”, komentirao je Vjeran Marijašević, SDP-ov gradonačelnički kandidat, gubitak vijećnika. Vjeruje da bi fokus trebao biti na rješavanju temeljnih uzroka iseljavanja, a ne na posljedicama. Sugerira da bi politika SDP-a potencijalno mogla preokrenuti ovaj trend.

Međutim, ova izjava navodi na razmišljanje. Rijeka, grad pod dugogodišnjom SDP-ovom vlašću, suočena je s još strmijim padom. Rijeka je 2021. godine imala 107.964 stanovnika, od čega samo 11,5% stanovništva mlađih od 14 godina i značajnih 26,5% starijih od 65 godina. Do kraja 2023. gradska populacija se smanjila na 106.163, a postotak starijih stanovnika popeo se na 27%, što se približava brojci u Japanu, naciji poznatoj po starenju stanovništva.

Demograf Anđelko Akrap upozorava da će Hrvatskoj, nastavi li sadašnjom putanjom, od velikih gradova s ​​preko 100.000 stanovnika ostati samo Zagreb i Split. “Rijeka je, vjerujem, u još goroj situaciji od Osijeka”, ustvrdio je. Nadalje je naglasio alarmantan nestanak gradova srednje veličine i dugoročne posljedice zanemarivanja temeljnih uzroka demografske krize u zemlji.

Akrap je također istaknuo eroziju urbanih središta koja su nekada pokretala razvoj i izrazio zabrinutost zbog nedostatka djelovanja na regionalnoj razini. “Nestaje cijeli jedan sustav gradova koji su bili pokretači razvoja. Mali gradovi i gradovi srednje veličine nestaju na golemom prostoru i s tim se nešto mora poduzeti. Tu je i odgovornost županija jer se postavlja pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine. Bez jake useljeničke politike usmjerene na održanje hrvatskog naroda, postoji ništa…”, dodao je.

Čak i Split, drugi po veličini grad u zemlji, bilježi pad broja stanovnika. Popis stanovništva 2021. zabilježio je 160 577 stanovnika, od čega 14,1% mlađih od 14 godina i 22,1% starijih od 65 godina. Do kraja 2023. broj stanovnika smanjio se na 158 943, pri čemu se udio djece blago smanjio na 13,9%, a starije populacije povećao na 22,7%.

Stručnjak za ustavno pravo Mato Palić pojasnio je da je broj vijećnika i dogradonačelnika određen podacima iz popisa stanovništva 2021. godine. “Referentni broj stanovnika za lokalne izbore je popis stanovništva iz 2021. godine, a samim time i broj vijećnika. Prema tom popisu Osijek nema 100.000 stanovnika i može imati 27 vijećnika i jednog dogradonačelnika. Za sljedeće lokalne izbore mjerodavnim će se smatrati broj stanovnika iz Registra stanovnika koji je u izradi.”

Naglasio je i da povećanje broja stranih radnika neće utjecati na broj članova vijeća jer nedržavljani nemaju pravo glasa na lokalnim izborima. Međutim, građani država članica Europske unije imaju pravo sudjelovati u radu predstavničkih tijela poput općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština.

Zoran / TV Wien