‘Prekretnica’: Macron otkrio kad bi moglo doći do primirja između Ukrajine i Rusije

U intervjuu za Fox News nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, Macron je rekao da je razgovarao s europskim čelnicima i da su mnogi od njih spremni pružiti sigurnosna jamstva. Također je izjavio da Sjedinjene Države ne mogu voditi trgovinski rat s Kinom i Europom u isto vrijeme.

Francuski predsjednik naglasio je da bilo kakav mirovni sporazum u Ukrajini “ne smije biti predaja Ukrajine” te da mora biti podržan sigurnosnim jamstvima, piše BBC.

‘Prekretnica’

Macron je dolazak Trumpa na drugi predsjednički mandat u Bijeloj kući nazvao “prekretnicom”. Izrazio je uvjerenje da je “izvedivo” razgovarati o primirju i započeti pregovore o održivom miru unutar nekoliko tjedana.

Također je rekao da je razgovarao s tridesetak europskih čelnika i saveznika te da su mnogi od njih voljni sudjelovati u osiguravanju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. Istaknuo je da radi s britanskim premijerom Sir Keirom Starmerom na prijedlogu slanja trupa u regiju.

“Ne bi bile raspoređene na prvu crtu bojišnice niti bi sudjelovale u borbama, već bi bile stacionirane na određenim lokacijama, definiranima ugovorom, kako bi osigurale mir i ojačale naš kolektivni kredibilitet uz podršku SAD-a”, rekao je Macron. Dodao je da će pregovori o prekidu borbi uključivati “sigurnosna jamstva, pitanje teritorija i status okupiranih područja”.

Sporazum o ključnim mineralima

Jedan od ključnih načina za osiguranje američke predanosti ukrajinskom suverenitetu, prema Macronu, bio bi sporazum o ključnim mineralima, o kojem trenutačno pregovaraju Washington i Kijev.

U međuvremenu, kao znak promjene stava Washingtona na globalnoj pozornici, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju koju su predložile Sjedinjene Države, a koja zauzima neutralan stav prema sukobu. Podržala ju je Rusija, dok su Francuska i Velika Britanija ostale suzdržane.

Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Macronom u ponedjeljak, Trump nije spomenuo sigurnosna jamstva, ali je ponovio da Europa treba preuzeti financijski teret osiguravanja mira u Ukrajini umjesto SAD-a. Macron je odgovorio da Europa razumije potrebu za “pravednijom podjelom sigurnosnog tereta” te je dodao da su razgovori u ponedjeljak pokazali put naprijed.

Trump želi prekid vatre čim prije

Trump je istaknuo da želi prekid vatre što je prije moguće te najavio mogući posjet Rusiji kako bi se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom kada se primirje postigne. Macron je, međutim, zagovarao promišljeniji pristup, koji bi uključivao prvo primirje, a zatim širi mirovni sporazum s jasnim jamstvima za dugoročnu sigurnost Ukrajine.

“Želimo mir što prije, ali ne želimo slab mirovni sporazum”, rekao je. Obojica su se složila da bi svaki mirovni sporazum trebao uključivati raspoređivanje europskih mirovnih snaga u Ukrajini, što je Rusija u potpunosti odbacila.

“Te snage ne bi bile na prvim crtama bojišnice niti bi sudjelovale u sukobima. Njihova bi uloga bila osigurati poštivanje mirovnog sporazuma”, rekao je Macron u Ovalnom uredu.

Trump je dodao da je o tome već razgovarao s Putinom te da je ruski predsjednik bio spreman to prihvatiti. “Izričito sam ga to pitao i on s tim nema problema”, rekao je. Macron je pohvalio Trumpove napore u komunikaciji s Putinom posljednjih tjedana, istaknuvši da za to postoji “dobar razlog”.

Trump pozvao Zelenskog u Bijelu kuću

Međutim, Trump je odbio nazvati Putina “diktatorom” nakon što je prethodno upotrijebio taj izraz za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Ne znam kada ćemo razgovarati”, rekao je Trump. “No u nekom trenutku sastat ću se s predsjednikom Putinom.”

Trump je također pozvao Zelenskog u Bijelu kuću kako bi razgovarali o podjeli nekih prirodnih resursa Ukrajine. “Mogao bi doći ovaj ili sljedeći tjedan”, rekao je Trump. “Volio bih ga upoznati.”

Iako tijekom susreta nije bilo otvorenih neslaganja između Trumpa i Macrona, francuski predsjednik je u Ovalnom uredu prekinuo svog američkog kolegu kako bi ispravio njegovu tvrdnju da je pomoć EU-a Ukrajini bila u obliku zajmova.

“Ne, da budem iskren, mi smo platili. Platili smo 60 posto ukupnog napora”, rekao je Macron. Trump je na to odgovorio: “Ako vi u to vjerujete, meni je to u redu.”

Zelenski se nada završetku rata ove godine

U međuvremenu, Zelenski je prisustvovao skupu globalnih predstavnika u Kijevu, gdje je izjavio: “Nadamo se da možemo završiti ovaj rat ove godine.”

Ostali čelnici, uključujući one iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana, obratili su se putem videoveze. Na sastanku nije bilo predstavnika SAD-a. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier osvrnuo se na nedavno zatopljene odnose između Moskve i Washingtona. “Rusija možda ima otvoreno uho u Bijeloj kući, ali nije dobila ni centimetar legitimiteta”, rekao je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je okupljenima: “Moramo ubrzati isporuku oružja i streljiva.” Naglasila je da rat ostaje “najvažnija i najposljedičnija kriza za budućnost Europe”.

SAD na strani Rusije u UN-u

Također u ponedjeljak, SAD su dvaput stale na stranu Rusije u glasanjima u UN-u o ratu u Ukrajini. Prvo su se Sjedinjene Države usprotivile europskoj rezoluciji kojom se osuđuju postupci Moskve i podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

Rezolucija je ipak usvojena u Glavnoj skupštini UN-a s 93 glasa, dok su SAD glasovale protiv, zajedno s Rusijom, Izraelom, Sjevernom Korejom, Sudanom, Bjelorusijom, Mađarskom i još 11 drugih zemalja. Nakon toga, SAD i Rusija su u Vijeću sigurnosti UN-a podržale rezoluciju kojom se poziva na prekid sukoba, ali bez osude Rusije.

U međuvremenu, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo usvojili su novi krug sankcija Rusiji, ciljajući na njezinu industriju aluminija i “flotu u sjeni” koja zaobilazi postojeće sankcije.

Tportal.hr