Nakon njemačkih izbora, čiji su ishodi u konačnici bili u skladu s predizbornim anketama, Njemačka i Europska unija suočavaju se s velikim odgovornostima i izazovima. Očekuje se da će Friedrich Merz, vjerojatni budući kancelar na čelu velike koalicije demokršćana i socijaldemokrata, donijeti značajne promjene u vanjskoj i unutarnjoj politici zemlje. Ove promjene, iako usmjerene na jačanje Europe i rješavanje unutarnjih problema, mogle bi imati značajne implikacije za Hrvatsku, pogotovo u kontekstu migrantske politike.
Merz je najavio snažnije sigurnosno i vanjskopolitičko usmjerenje Europe, s ciljem većeg osamostaljivanja od Sjedinjenih Država. Također je obećao nastavak čvrste podrške Ukrajini, poslovno prihvatljiviji pristup upravljanju klimatskim promjenama i restriktivniju migrantsku politiku. Ova najava predstavlja značajan zaokret ne samo od politike nedavnog kancelara Scholza, već i od dugogodišnje vladavine Angele Merkel, koja je često bila kritizirana zbog načina na koji se nosila s migrantskom krizom, ali i zbog posljedica popuštanja Rusiji u energetskom sektoru te gašenja vlastitih, održivih energetskih kapaciteta, ponajprije nuklearnih elektrana.
Opet velika koalicija
Demokršćani i Merz su priželjkivali koaliciju s liberalima, s kojima bi se lakše dogovorili oko ekonomskih pitanja. Ipak, bili su svjesni vjerojatnosti suradnje sa socijaldemokratima, stoga su ciljano puštali “probne balone” prema Zelenima, kako bi spriječili da SPD stekne preveliku pregovaračku moć. Nakon prebrojavanja glasova, postalo je jasno da je jedina moguća opcija velika koalicija. CDU/CSU i Zeleni zajedno nemaju većinu, a demokršćani su jasno odbacili bilo kakvu suradnju s Alternativom za Njemačku (AfD).
Merz očekuje da će dogovor biti postignut do Uskrsa. Međutim, njemačka politička praksa zahtijeva temeljite pripreme, uključujući provjeru kompatibilnosti izbornih programa, formiranje radnih skupina za izradu zajedničkih prijedloga koji će ući u koalicijski sporazum te potvrdu sporazuma od strane stranačkih tijela.
Demokršćani će vjerojatno popustiti socijaldemokratima po pitanju stambene politike i djelomične kontrole najamnina, ali će se vjerojatno opirati povećanju minimalne satnice na 15 eura. Merz bi bio spreman razgovarati o ublažavanju ustavne kočnice zaduživanja, ali lider bavarskog CSU-a Söder nije otvoren za takve ustupke. Socijaldemokrati bi mogli razmotriti povratak nuklearnoj energiji te djelomično pristati na restriktivniju migrantsku politiku, iako je malo vjerojatno da će doći do masovnijih protjerivanja onih koji nemaju pravo na azil ili potpunog ukidanja prava na spajanje obitelji. S druge strane, dogovor oko integracije useljenika i promicanja liberalno-demokratskih vrijednosti trebao bi biti lakše postignut.
Dobitnici i gubitnici
Unatoč povratku na vlast, demokršćani su ostvarili nešto slabiji rezultat od očekivanog. Jedan od razloga za to je vjerojatno i činjenica da se Merz politički “opekao” guranjem novog zakona o migracijama u Bundestagu, za koji su glasali i zastupnici AfD-a. Upravo je AfD postigao značajan rezultat, osvojivši prvo mjesto po broju glasova putem pošte ne samo diljem istoka zemlje, već i u pojedinim zapadnim gradovima. Dvije trećine zastupnika AfD-a po prvi će se put naći u Reichstagu, što će biti izazov za ovu protusustavsku stranku.
Iako su druga najjača stranka, nemaju mogućnost veta. No, da je AfD ostvario još bolji rezultat, a FDP uspio ostati u parlamentu, postojala bi veto-manjina koja bi mogla blokirati ustavne amandmane za ublažavanje kočnice zaduživanja. Uspjeh Merzove migrantske, azilantske i integracijske politike odredit će hoće li AfD kao glavna oporbena stranka nastaviti rasti ili će njezin utjecaj početi slabjeti.
Najveći gubitnik ovih izbora je Christian Lindner i njegov FDP. Ovo je drugi put u povijesti stranke da liberali nisu uspjeli prijeći izborni prag. Scholzovi socijaldemokrati, jedna od najstarijih stranaka na svijetu, dobili su najmanji postotak glasova od 1933. godine.
Zeleni mogu biti relativno zadovoljni, s obzirom na to da njihov pad u glasovima nije bio dramatičan. Ljevica se uspjela oporaviti i nadmašiti svoju nekadašnju istaknutu članicu Sahru Wagenknecht. Posebno su profitirali od naglašavanja pitanja stambene politike i predstavljanja mladim biračima kao alternativa Zelenima, koji su u međuvremenu stekli imidž etablirane stranke
Transatlantski odnosi i neizvjesna budućnost Europe
Europa se nalazi sve izoliranija, suočena sa složenim i nestabilnim geopolitičkim krajolikom. Slabljenje transatlantskih veza, zajedno s eskalacijom napetosti oko Ukrajine, zahtijeva ponovnu procjenu europske sigurnosne arhitekture i njezina odnosa s tradicionalnim saveznicima. Potreba za jačom, neovisnijom europskom obranom postaje neosporna, što potiče rasprave o povećanoj potrošnji za obranu, zajedničkom zaduživanju i samoj prirodi samog europskog projekta.
Francusko-njemačka osovina, okosnica Europske unije, proživljava vlastite napetosti. Dok je predsjednik Macron dugo zagovarao razvoj neovisnih europskih obrambenih snaga, Njemačka, koja se tradicionalno oslanja na NATO, više je oklijevala. Uspon Friedricha Merza na mjesto čelnika CDU/CSU signalizirao je potencijalni pomak prema asertivnijoj njemačkoj ulozi u europskoj obrani, potencijalno podržavajući ublažena ograničenja domaćeg zaduživanja za financiranje ove ambicije. Međutim, detalji ostaju nejasni, posebno u vezi integracije prijedloga Europske komisije, koji bi mogli uključivati zajednički europski dug za jačanje obrambenih sposobnosti. Unatoč ovom potencijalnom zaokretu, Merz bi mogao pronaći stalnog snažnog partnera u Macronu, posebno u vezi s Ukrajinom. Međutim, Macronova nedavna uvertira bivšem američkom predsjedniku Trumpu tijekom posjeta Washingtonu naglašava složenost i potencijalne lomove unutar transatlantskih odnosa.
Pogoršanje transatlantskih odnosa dodatno je vidljivo u suprotnim pristupima ukrajinskom sukobu u Ujedinjenim narodima. Oprezna američka rezolucija u Vijeću sigurnosti u oštroj je suprotnosti s snažnijom europskom rezolucijom u Općoj skupštini, koja nedvosmisleno zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga sa svih okupiranih područja, uključujući Krim. Uznemirujuća potpora Rusije politički dvosmislenijoj američkoj rezoluciji naglašava različite geopolitičke strategije i prioritete. Daljnji razlog za zabrinutost je jedino protivljenje Mađarske – među članicama EU – europskoj rezoluciji, uz Izrael. Ova razlika u mišljenjima unutar EU-a naglašava izazove predstavljanja jedinstvene europske fronte o ključnim međunarodnim pitanjima.
Usred ovih neizvjesnosti, Njemačka se, u suradnji s Bruxellesom, Parizom i Londonom, suočava s kritičnom točkom. Put naprijed zahtijeva dvostruki pristup: održavanje transatlantskog saveza uz istovremeno jačanje obrambenih i sigurnosnih sposobnosti Europe. Tekuća rasprava o potencijalnom povlačenju američkih trupa iz Njemačke, zajedno s Macronovom najavom stacioniranja francuskih nuklearnih zrakoplova u Njemačkoj, primjer je ove nesigurne ravnoteže. Ovaj potez naglašava predanost Francuske jačem europskom sigurnosnom položaju, ali također naglašava stalnu potrebu za ponovnim procjenjivanjem transatlantskih odnosa.
Geopolitički krajolik koji se razvija značajno utječe na manje europske nacije poput Hrvatske. Nove restriktivne imigracijske politike Njemačke posebno su relevantne s obzirom na položaj Hrvatske na vanjskoj schengenskoj granici. Potencijalni porast deportacija iz Njemačke u prvu zemlju ulaska u EU mogao bi neproporcionalno utjecati na Hrvatsku, osim ako se ne ojačaju postojeći mehanizmi za praćenje i upravljanje migrantima i značajno ne poboljša suradnja s drugim zemljama EU i trećim zemljama. Učinkovitost ove strategije uvelike ovisi o točnim procesima registracije migranata i sporazumima s tranzitnim zemljama, što je snažan podsjetnik na izazove s kojima se suočila 2015. kada je Hrvatska primarno pratila, a ne registrirala veliki priljev migranata.
Perspektiva predsjednika Milanovića, ističući sukob SAD-a i Rusije kao temeljni uzrok ukrajinske krize i pozivajući Hrvatsku da izbjegne slijepo slijeđenje smjernica Bruxellesa, odražava rastuće raspoloženje u nekim europskim nacijama koje dovode u pitanje status quo. Njegova tvrdnja da su lažna obećanja o članstvu u NATO-u potaknula sukob još je jedna sporna točka unutar šire rasprave. Bez obzira na ova različita stajališta, postnjemački izborni krajolik nudi tračak nade za bolju suradnju između hrvatske vlade i njenih europskih partnera. Produktivan dijalog između Markova trga (hrvatska Vlada) i Pantovčaka (Ured predsjednika) ključan je za stvaranje snažne vanjske i sigurnosne politike Hrvatske u kontekstu europskih i transatlantskih odnosa koji se razvija.
Utjecaj na Hrvatsku
Geopolitički krajolik koji se razvija značajno utječe na manje europske nacije poput Hrvatske. Nove restriktivne imigracijske politike Njemačke posebno su relevantne s obzirom na položaj Hrvatske na vanjskoj schengenskoj granici. Potencijalni porast deportacija iz Njemačke u prvu zemlju ulaska u EU mogao bi neproporcionalno utjecati na Hrvatsku, osim ako se ne ojačaju postojeći mehanizmi za praćenje i upravljanje migrantima i značajno ne poboljša suradnja s drugim zemljama EU i trećim zemljama. Učinkovitost ove strategije uvelike ovisi o točnim procesima registracije migranata i sporazumima s tranzitnim zemljama, što je snažan podsjetnik na izazove s kojima se suočila 2015. kada je Hrvatska primarno pratila, a ne registrirala veliki priljev migranata.
Upravo bi restriktivnija migrantska politika, koju najavljuje budući kancelar Merz, mogla imati najizravnije i najznačajnije posljedice za Hrvatsku. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi na migrantskoj ruti, pooštravanje njemačke politike moglo bi rezultirati povećanim pritiskom na hrvatske granice. Povećani broj migranata koji pokušavaju ući u Europsku uniju preko Hrvatske mogao bi dovesti do pojačane potrebe za kontrolom granica, angažiranjem dodatnih resursa i potencijalnog povećanja napetosti na granicama.
Perspektiva predsjednika Milanovića, ističući sukob SAD-a i Rusije kao temeljni uzrok ukrajinske krize i pozivajući Hrvatsku da izbjegne slijepo slijeđenje smjernica Bruxellesa, odražava rastuće raspoloženje u nekim europskim nacijama koje dovode u pitanje status quo. Njegova tvrdnja da su lažna obećanja o članstvu u NATO-u potaknula sukob još je jedna sporna točka unutar šire rasprave. Bez obzira na ova različita stajališta, postnjemački izborni krajolik nudi tračak nade za bolju suradnju između hrvatske vlade i njenih europskih partnera. Produktivan dijalog između Markova trga (hrvatska Vlada) i Pantovčaka (Ured predsjednika) ključan je za stvaranje snažne vanjske i sigurnosne politike Hrvatske u kontekstu europskih i transatlantskih odnosa koji se razvija.
Nadalje, restriktivnija politika prema azilantima i potencijalnim spajanjima obitelji mogla bi dovesti do povećanja broja migranata koji ostaju u Hrvatskoj, što bi moglo predstavljati izazov za socijalni i integracijski sustav. Hrvatska bi se mogla suočiti s potrebom za osiguravanjem adekvatnog smještaja, zdravstvene skrbi i obrazovanja za veći broj migranata, što bi moglo dodatno opteretiti proračun.
Stoga je važno da Hrvatska pažljivo prati razvoj situacije u Njemačkoj i da se pripremi za moguće posljedice promjene politike. Potrebno je jačati kapacitete za kontrolu granica, osigurati adekvatne resurse za prihvat i integraciju migranata te aktivno sudjelovati u dijalogu s Europskom unijom i drugim državama članicama kako bi se pronašla zajednička rješenja za izazove migracija.
Europa se nalazi na raskrižju. Slabljenje transatlantskih veza zahtijeva snažnu i neovisnu europsku sigurnosnu i obrambenu strategiju. Kretanje ovim složenim krajolikom zahtijeva delikatnu ravnotežu između jačanja europskog jedinstva i održavanja bitnih partnerstava s transatlantskim saveznicima. Za Hrvatsku to zahtijeva pragmatičan pristup, angažiranje i europskih i transatlantskih partnera dok se strateški bavi svojim nacionalnim interesima unutar geopolitičke dinamike koja se razvija. Budućnost Europe, pa i svijeta, ovisi o pronalaženju puta prema suradnji i stabilnosti u svijetu kojeg sve više karakteriziraju nesigurnost i rascjepkanost.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
