Napori Vlade Andrja Plenkovića da premosti jaz između svojih regija i uhvati korak s prosjekom Europske unije suočavaju se sa sve većim nadzorom jer nedavni podaci otkrivaju postojane i sve veće razlike. Unatoč značajnim državnim i EU ulaganjima usmjerenim na poticanje razvoja manje uspješnih područja, najsiromašnije regije u zemlji se bore, dok se čak i bogatiji sjever suočava s potencijalnim zastojima.
Temeljni cilj ovih ulaganja, kanaliziranih kroz nacionalne i europske proračune, bio je ubrzati razvoj u regijama u poteškoćama, čime bi se u konačnici smanjio jaz u razvoju unutar Hrvatske i između Hrvatske i EU. Iako su Hrvatska općenito i njezine pojedine regije postigle određeni napredak u smanjenju zaostatka za prosjekom EU-a, zaostajući za otprilike 25%, uspjeh politika regionalnog razvoja unutar zemlje ostaje upitan.
Stotine milijuna eura godišnje se kroz različite subvencije i porezne olakšice iz državnog proračuna izdvajaju za regionalni razvoj. Namjeravani cilj bio je izjednačiti stope rasta u cijeloj Hrvatskoj ili, idealno, ubrzati rast u manje razvijenim regijama kako bi se smanjio unutarnji ekonomski jaz. Međutim, nedavni podaci Eurostata pokazuju da ti napori nisu dali željene rezultate.
Podaci oslikavaju složenu sliku, ističući stagnaciju ili čak pogoršanje gospodarskih uvjeta u nekim regijama. To postavlja ozbiljna pitanja o učinkovitosti trenutnih razvojnih strategija i raspodjeli resursa. Dok se Zagreb može pohvaliti BDP-om po stanovniku usporedivim s Berlinom, oštra suprotnost naglašava neravnomjernu raspodjelu bogatstva i mogućnosti diljem zemlje.
Izazov sada leži u razumijevanju zašto ova značajna ulaganja nisu uspjela dovesti do pravednijeg rasta diljem Hrvatske. Potrebna je temeljita procjena trenutnih regionalnih politika .
Projekt “Slavonija”, ambiciozno zamišljen kao spas za ekonomski devastiranu regiju, odavno je postao simbol neispunjenih obećanja i promašenih investicija. Pod okriljem Vlade Andreja Plenkovića, ova inicijativa trebala je udahnuti novi život slavonskim županijama, no realnost na terenu slika je neuspjeha i produbljivanja ionako teške situacije. Umjesto revitalizacije, svjedočimo svojevrsnoj “Slavoniji na infuziji,” ovisnoj o državnim subvencijama koje ne donose dugoročne rezultate.
Početna ideja bila je plemenita: privući investicije, potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, modernizirati industriju i stvoriti nova radna mjesta. No, od samog početka, projekt je opterećen nizom problema. Prije svega, nedostatkom jasne strategije i konkretnih ciljeva. Umjesto promišljenog plana razvoja, svjedočili smo fragmentiranim aktivnostima i financijskim injekcijama bez jasnog učinka. Novac se raspršivao na raznorazne projekte, često bez adekvatne analize isplativosti i održivosti.
Jedan od ključnih problema leži u kroničnom nedostatku transparentnosti. Informacije o raspodjeli sredstava, odabiru projekata i njihovom učinku rijetko su bile dostupne javnosti, što je pogodovalo sumnjama u korupciju i nepotizam. Često smo svjedočili financiranju sumnjivih projekata koji su služili interesima pojedinaca bliskih vlasti, umjesto da se fokusiraju na realne potrebe lokalnog stanovništva.
Poljoprivreda, kao tradicionalna okosnica slavonskog gospodarstva, trebala je biti u fokusu projekta “Slavonija”. Međutim, poljoprivrednici se i dalje bore s niskim otkupnim cijenama, nedovoljnim poticajima i zastarjelom infrastrukturom. Umjesto modernizacije i povećanja konkurentnosti, svjedočimo daljnjem propadanju obiteljskih gospodarstava i masovnom iseljavanju mladih s ruralnih područja.
Još jedan veliki problem je nedostatak kvalificirane radne snage. Mladi, obrazovani ljudi napuštaju Slavoniju u potrazi za boljim životom u drugim dijelovima Hrvatske ili inozemstvu. Projekt “Slavonija” nije uspio stvoriti poticajno okruženje za njihov ostanak, niti je ponudio adekvatne programe prekvalifikacije za prilagodbu novim tržištima.
Kritičari projekta “Slavonija” upozoravaju i na nedostatak koordinacije između različitih ministarstava i institucija. Umjesto sinergije i zajedničkog djelovanja, svjedočili smo preklapanju nadležnosti i sukobima interesa, što je dodatno usporavalo realizaciju projekata.
U konačnici, projekt “Slavonija” postao je simbol promašene politike Vlade Andreja Plenkovića. Umjesto transformacije i prosperiteta, regija je i dalje utonula u probleme nezaposlenosti, siromaštva i depopulacije. Potrebna je radikalna promjena strategije, veća transparentnost, uključivanje lokalne zajednice u proces odlučivanja i fokusiranje na dugoročne projekte koji će stvarno donijeti prosperitet Slavoniji. U protivnom, “Slavonija na infuziji” ostat će samo podsjetnik na neispunjena obećanja i propuštenu priliku. Budućnost regije ovisi o hrabrosti i spremnosti političara da se suoče s problemima i ponude realna rješenja, a ne samo isprazna obećanja.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
