Europa se nalazi na raskrižju, suočena s nizom izazova koji prijete njezinoj gospodarskoj stabilnosti, društvenoj koheziji i geopolitičkom utjecaju. Dok rat u Ukrajini i migrantska kriza često dominiraju naslovnicama, korijeni trenutne nevolje u Europi sežu dublje, isprepleteni s promjenom globalne dinamike moći i složenim odnosom sa Sjedinjenim Državama. Ovaj će članak istražiti višestruko propadanje Europe, ispitujući utjecaj američke politike na različite administracije, ekonomske posljedice rata u Ukrajini, trajni problem migracije i s njime povezana pitanja te prijeteću prijetnju daljnjeg američkog utjecaja.
Američki utjecaj: promjenjiv krajolik
Narativ o skladnom transatlantskom savezu sve je napetiji u posljednja dva desetljeća. Dok se Europa povijesno oslanjala na SAD u pogledu sigurnosti i ekonomske stabilnosti, priroda ovog partnerstva je doživjela značajne transformacije pod različitim američkim predsjedanjima.
Obamina era: Iako se u Europi često gleda s naklonošću, usredotočenost Obamine administracije na “okret prema Aziji” signalizirala je promjenu američkih prioriteta, suptilno smanjujući usredotočenost na Europu. Ekonomske politike, iako su bile usmjerene na globalni oporavak, ponekad su previđale specifične potrebe europskog gospodarstva.
Trumpove godine: Trumpova administracija uvela je razdoblje otvorenih napetosti. Uz agendu “Amerika na prvom mjestu”, predsjednik Trump je uveo carine na europsku robu, potkopavajući trgovinske odnose i pridonoseći gospodarskoj neizvjesnosti. Doveo je u pitanje vrijednost NATO-a i otvoreno kritizirao europske saveznike zbog, kako je smatrao, nedovoljnog izdvajanja za obranu. Ovo je razdoblje obilježilo značajnu eroziju povjerenja i istaknulo ranjivost europskih gospodarstava ovisnih o američkoj trgovini.
Bidenova administracija: Iako je predsjednik Biden nastojao obnoviti transatlantske veze, ekonomska šteta nanesena tijekom Trumpove ere i dalje je prisutna. Rat u Ukrajini, dok je ujedinio Zapad protiv ruske agresije, također je pogoršao ekonomske pritiske na Europu, prisiljavajući se na teško balansiranje između potpore Ukrajini i zaštite njezinih posrnulih gospodarstava.
Ekonomsko slabljenje: savršena oluja
Gospodarski pad Europe ne može se pripisati isključivo američkoj politici, ali je ona svakako odigrala ulogu. Kontinent se suočava s nizom unutarnjih i vanjskih izazova:
Trgovinski ratovi i protekcionizam: Gore spomenute carine koje je nametnula Trumpova administracija oštetile su trgovinske odnose i dovele do mjera odmazde. Iako su neke od tih mjera ublažene pod Bidenom, ožiljci ostaju i prijeti opasnost od budućih trgovinskih sporova.
Ukrajinski rat: Ruska invazija na Ukrajinu imala je razoran utjecaj na europsko gospodarstvo. Rastuće cijene energije, poremećaji u opskrbnom lancu i priljev izbjeglica značajno su opteretili resurse. Posvećenost slanju vojne pomoći Ukrajini, iako je za mnoge bila moralno opravdana, također je dodatno iscrpila obrambene sposobnosti europskih nacija.
Energetska ovisnost: Oslanjanje Europe na rusku energiju dugo je bila ranjiva točka. Rat je razotkrio tu ovisnost, prisilivši na skup i brz prijelaz na alternativne izvore energije.
Starije stanovništvo i niska produktivnost: Europa se suočava s demografskim izazovima sa starenjem stanovništva i padom nataliteta, što dovodi do manjka radne snage i sporijeg gospodarskog rasta. Zajedno s nižom produktivnošću u usporedbi sa SAD-om i Kinom, to stvara otpor konkurentnosti.
Trajna migrantska kriza: društveni izazovi i ekstremizam
Migrantska kriza, proizašla iz sukoba na Bliskom istoku i u Africi, predstavlja uporan i složen izazov za Europu. Dok mnogi Europljani prihvaćaju izbjeglice i tražitelje azila, veliki priljev je opteretio socijalne službe, potaknuo antiimigrantski sentiment i pridonio zabrinutosti oko integracije:
– Kulturne i društvene napetosti: Poteškoće u integraciji velikog broja migranata, često različitog kulturnog podrijetla, dovele su do društvenih napetosti i tjeskobe.
– Opterećenje socijalnih službi: priljev migranata značajno je opteretio sustave socijalne skrbi, zdravstvenu skrb i stanovanje, što je dovelo do nezadovoljstva među nekim osobama s dugotrajnim boravkom.
– Uspon ekstremizma: Porast antiimigrantskog raspoloženja potaknuo je rast krajnje desnih političkih stranaka diljem Europe, dodatno polarizirajući društva i ometajući učinkovita rješenja za migrantsku krizu.
– Kriminal i sigurnosni problemi: Iako velika većina migranata poštuje zakon, slučajevi zločina i nasilja koje je počinila mala manjina naširoko su objavljeni, što pogoršava strahove i predrasude.
Sjena američke moći: budućnost ovisnosti?
Dok Europa ekonomski slabi i suočava se s unutarnjim podjelama, prijetnja daljnjeg američkog utjecaja postaje velika. SAD bi potencijalno mogao upotrijebiti svoju ekonomsku i vojnu moć za vršenje pritiska na Europu, diktirajući uvjete u trgovinskim pregovorima, zahtijevajući povećanje potrošnje za obranu ili utječući na vanjskopolitičke odluke. Ta bi ovisnost mogla dodatno narušiti europski suverenitet i autonomiju, potencijalno dovodeći do budućnosti u kojoj će Europa sve više biti posvećena američkim interesima.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
