Europski kontinent suočava se sa složenom i višestrukom krizom, hvatajući se u koštac s tekućim ratom u Ukrajini, rastućom zabrinutošću oko migracija i uočenom promjenom geopolitičkog krajolika. Nekoć neupitna snaga europskih gospodarstava i društava dovedena je u pitanje, zbog čega su mnogi Europljani zabrinuti za budućnost.
Rat u Ukrajini i dalje baca dugu sjenu, utječe na cijene energije, potiče inflaciju i prisiljava na ponovnu procjenu europskih sigurnosnih strategija. U kombinaciji s tim raste zabrinutost oko migracija. Nedavni incidenti u Njemačkoj i Austriji koji uključuju migrante zapalili su javnu raspravu i potaknuli antiimigrantske osjećaje. U Francuskoj su vlasti i dalje u stanju pripravnosti zbog nasilja bandi i napetosti povezanih sa zajednicama migranata. Ova pitanja pogoršavaju postojeće kulturne i demografske pritiske diljem Europske unije.
“Lica Europljana su umorna”, komentirao je jedan politički analitičar u Berlinu koji je želio ostati anoniman. “Postoji opipljiv strah da se stabilnost koju su tako dugo uzimali zdravo za gotovo urušava.”
Transatlantske napetosti i pomicanje fokusa:
Dodatak nelagodi je rastući osjećaj da Sjedinjene Države, kako pod Trumpovom administracijom tako iu sadašnjosti, daju prioritet vlastitim interesima i smanjuju svoju usredotočenost na Europu. Potencijal za drugo Trumpovo predsjedništvo pojačao je ove zabrinutosti, budući da je njegova politika “Amerika na prvom mjestu” dovela do trgovinskih ratova i carina koje su značajno utjecale na europska gospodarstva, posebno na Njemačku, koja je prije bila u bliskim odnosima sa SAD-om. Dok je Obamina administracija navodno obećala pomoć Angeli Merkel još dave 2013 godine u vezi s priljevom migranata koja se rastopila već 2015 godine gdje je Angela Merkel i Europa bila prepuštenas ebi zbog loših političkih poteza ( ne traju svi dogovori vječno ) a najgova stvar od sviju bilo je gospodarsko uljuljavanje od strane Rusije i Vladimira Putina ,a trenutni stav Trumpove administracije o potpori Europi čini se profinjen ali samo za Ameriku , pridonoseći osjećaju da je prepuštena sama upravljati ovim izazovima.
Uloga unutarnjih snaga?
U razgovorima sa neovisnim analitičarima koji su unutar samih razgovora sugeriraju da Rusija i potencijalno SAD aktivno rade na slabljenju Europe pružanjem potpore liberalnim strankama i financiranjem ljevičarskih nevladinih organizacija. Iako nisu potkrijepljene, ove tvrdnje pridonose ukupnom narativu vanjskih sila koje utječu na europsku politiku i pogoršavaju postojeće podjele.
Usred ovih strepnji, šapuće se pitanje “sigurnih” utočišta u Europi. Često se navode zemlje sa snažnim sustavima socijalne skrbi, strogim graničnim kontrolama i relativno nižim razinama društvenih napetosti, iako su konkretni primjeri i dalje osjetljivi i o njima se žustro raspravlja.
Budućnost Europe ostaje neizvjesna. Uspjeh inicijativa usmjerenih na postizanje gospodarskog rasta i društvene kohezije bit će od ključne važnosti. Sposobnost stvaranja jedinstvenog odgovora na ukrajinski rat, učinkovito upravljanje migracijskim tokovima i reafirmacija svoje pozicije na globalnoj pozornici od najveće su važnosti.
Međutim, prijeteća mogućnost daljnje političke fragmentacije, potaknute rastućim nacionalizmom i raspoloženjem protiv establišmenta, predstavlja značajnu prijetnju. Sposobnost Europe da se konstruktivno nosi s ovim izazovima odredit će hoće li izaći jača i otpornija ili će podleći podjelama i padu. Sljedećih pet godina bit će kritično razdoblje za budućnost kontinenta.
INsajder ….
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.